Proslava 24 godine od "Oluje" počela je još u 6.30 kada je Knin probudio vojni orkestar.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović položila je vijence na spomenik "Oluja", a poslije su uslijedili govori najviših hrvatskih zvaničnika – premijera, predsjednice, predsjednika Sabora.

U svojim govorima "Oluju" su nazvali legitimnom vojnom akcijom koja je za cilj imala "oslobađanje od velikosrpskog agresora".

Oluja je bila presudan pothvat kojim smo osigurali opstojnost hrvatske države i njezinu teritorijalnu cjelovitost za buduće naraštaje. S poštovanjem i ponosom prisjećamo se svih palih hrvatskih heroja na bojištima diljem Hrvatske. pic.twitter.com/pqaHAagrsT

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) August 5, 2019

Grabar Kitarovićeva je rekla da je Knin oslobođen uz brojne žrtve. Kada se govorilo o žrtvama uglavnom se govorilo o "hrvatskim žrtvama i 'braniteljima' koji su dali živote za oslobađanje Hrvatske".

"Na ovom mjestu prije 24 godine izborili smo se da upravljamo vlastitom sudbinom – da se o Hrvatskoj i Hrvatima odlučuje u Hrvatskoj i svi mi smo ti koji snosimo tu odgovornost. Ovo je naša domovina jedina i vječna", poručila je, između ostalog, hrvatska predsjednica. 

Svečanost se potom preselila na Kninsku tvrđavu gdje je kao centralni događaj podignuta hrvatska zastava baš kao što je to prije 24 godine učinio tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Sve će se završiti večeras koncertom troje izvođača. Ni ove godine, kao ni prošle, neće nastupiti Marko Perković Tompson, koji je sinoć održao koncert u Splitu.

Srbi u Hrvatskoj sjećaju se "Oluje" na potpuno drugačiji način. Održavani su parastosi u hramovima širom Hrvatske, kao i u okolini Knina.

Povratnici kažu da se sa velikom tugom sjećaju dana kada su morali da napuste svoje domove, kao i stradalih prijatelja i rodbine.

Dodaju da im ne smeta današnja proslava, ali ističu da neki od njih ipak neće biti u Kninu.

Dan pobjede Hrvatska obilježava na dan vojno-policijske akcije "Oluja", tokom koje je izvršen najveći egzodus Srba nakon Drugog svjetskog rata, za koji niko nije odgovarao.

Tokom te akcije iz Hrvatske je protjerano oko 250.000 Srba, nešto manje od 2.000 je ubijeno i gotovo isto toliko se i danas smatra nestalim.

Foto: Jutarnji