S rastom broja korisnika interneta posljednjih godina došlo je do pojave raznih vrsta virtuelnih prevara i razvoja sajber kriminala, a šablon je gotovo uvijek isti.

"Pozdrav .... Predsjednik sam i glavni izvršni direktor banke u Kanadi. Cijenim vašu velikodušnost što ste prihvatili moj zahtjev na Facebooku i vjerujem da je Božja želja da naiđem na vas jer imam važan i hitan poslovni razgovor koji želim podijeliti s vama, a koji vjerujem da će vas zanimati jer je u vezi s vašim prezimenom i nacionalnosti. Pišem vam u vezi sa čovjekom iz vaše zemlje koji se preziva kao vi, a bio je vlasnik kompanije za iskopavanje zlata u Kanadi i jedan od najvećih akcionara naše banke. On je 2015. godine otvorio privatni račun s fiksnim depozitom i položio iznos od 78.000.000 dolara. Umro je 2019. godine, nije spomenuo nasljednika kada je otvorio privatni račun. Sada tražimo vašu saradnju kako bismo vas predstavili kao najbližeg rođaka/nasljednika budući da imate isto prezime i državljanstvo kao on. Nema rizika, transakcija će biti izvršena prema dogovoru koji će vas zaštititi od bilo kakvog kršenja zakona. Nisam pohlepna osoba, pa predlažem da podijelimo sredstva, 30 odsto za vas, 30 odsto za upravnika banke i 40 za mene. Molim vas da ovu informaciju tretirate kao povjerljivu i daću vam više pojedinosti kada primim vaš hitan odgovor na moju e-adresu".

Sadržaj ove poruke jedan je od primjera "Nigerijske prevare" koje mnogi građani Srpske dobijaju putem društvenih mreža i mejlova, a da ima i onih koji nasjednu na prevaru svjedoče podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, čiji su pripadnici od januara 2018. do decembra 2022. godine evidentirali 17 slučajeva takozvanih "Nigerijskih prevara", od čega tri slučaja tokom prošle godine.

Ukupna materijalna šteta proistekla iz ovog vida krivičnih djela u posljednjih pet godina procjenjuje se na oko 230.000 KM, a samo u 2022. godini pomenute prevare ojadile su nesmotrene građane za 42.000 maraka.

"Visina materijalne štete varira od slučaja do slučaja i kreće se u iznosima od nekoliko hiljada maraka do nekoliko desetina hiljada", rekli su u MUP-u za "Glas". 

Savjeti policije građanima

• ne srljati u odnose bilo koje vrste,
• izvršiti provjeru svih podataka vezanih za osobu koja vam se javi,
• ne slati novac osobama koje niste lično upoznali,
• ukoliko posumnjate na prevaru odmah, bez odlaganja, prekinite svaki kontakt i slučaj prijavite policiji.

Pojašnjavaju da su klasične "Nigerijske prevare", odnosno "daleki rođak", romantične prevare, ali i prevare vezane za dobijanje kredita, koje se pojavljuju na području Srpske tip prevara u kojima sajber lopovi organizovano rade koristeći metode socijalnog inženjeringa.

"Prevaranti posmatraju profil osobe na osnovu javno dostupnih informacija na internetu i pokušavaju ostvariti kontakt bilo putem društvenih mreža, bilo putem registrovanih mejl adresa, a nakon prvog kontakta komunikacija se najčešće preusmjerava na neku od aplikacija za razmjenu poruka, većinom WhatsApp", naveli su u MUP-u Srpske.

Dodaju da prevaranti nakon što steknu povjerenje žrtve traže hitno djelovanje, odnosno hitnu uplatu troškova advokata, carine, osiguravajućih kuća i slično, što oštećeni i rade.

"Građani nerijetko vrše i višestruke uplate očekujući novčani dobitak u vidu nasljedstva, prispjeća paketa od navodnog partnera koji sadržava novac ili kredit odobren pod izuzetno povoljnim uslovima. U većem broju slučajeva praćenjem traga novca utvrdi se identitet osoba koje su preuzele novac uplaćen od strane naših građana, ali ta lica nisu i izvršioci krivičnih djela prevara", rekli su u MUP-u.

Dodaju da su izvršioci prema do sada registrovanim slučajevima, nastanjeni na području afričkog ili azijskog kontinenta zbog čega je njihovo procesuiranja otežano.

Dekan banjalučkog Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić smatra da je broj prevarenih građana veći nego što to pokazuju podaci policije.

"Dio ljudi ne prijavi da je prevareno jer im je neprijatno, a ima i onih koji gaje nadu da će zaista novac dobiti. Tim problemom trebalo bi se ozbiljno pozabaviti i to ne samo bezbjednosne agencije, već i obrazovne institucije i mediji. Bezbjednosna kultura kod mnogih građana nije dovoljno visoka i te ljude treba upoznati s prevarama i upozoriti ih da ne nasjedaju", savjetuje Ćeranić.

Sociolog Ivan Šijaković kaže za "Glas" da ljudi u današnje vrijeme žele brzo doći do novca te da je to, uz informatičku nepismenost, glavni razlog zašto pojedinci olako povjeruju da se mogu dokopati bogatstva na internetu.

"U društvu ima suviše lakovjernih, naivnih ljudi koji su uz sve to pohlepni za novcem i kada se takvim građanima javi neko iz inostranstva, u njihovim očima to je ekskluzivno i primamljivo i onda olako budu navučeni i upadaju u zamku. Drugi problem jeste to što građani, naročito stariji, nisu dovoljno informatički pismeni da bi proučili ko im šalje poruke i zašto to rade, ne prate iskustva drugih", rekao je Šijaković i dodao da kada su u pitanju romantične prevare, naivnost još veća, jer ljudi teže ljubavi.