Britanska funta gotovo se izjednačila sa američkim dolarom, mada je još u martu odnos tih valuta bio 1:1,4.

Monetarna politika koja povećava kamatne stope plaši ulagače, što ima negativne posljedice po rast ekonomije i dovodi do povećanja nezaposlenosti – prenosi “Geopolitika”.

Rezultat toga je sve prisutnija recesija, koja je, prema nekim ekonomistima, već zahvatila i SAD.

Mnogi analitičari recesiju predviđaju i za EU.

Tržište dionica i berzovne indekse karakteriše nastavak nestabilnosti i pad vrijednosti.

Tako je na Vol Stritu “S&P 500 indeks” pao šesti dan zaredom, “zaronivši” na najniži nivo u zadnje dvije godine, jer se ulagači plaše da će agresivno povećanje kamatnih stopa Američke centralne banke /FED/ izazvati recesiju.

Prošle sedmice FED je već treći put u nizu povećao kamate za 0,75 odstotnih bodova, u raspon od tri do 3,25 odsto, što je njihov najviši nivo od 2008. godine.

Čelnici FED-a poručili su da će i dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju sa najvišeg nivoa u zadnjih 40 godina.

Džejm Balard, predsjednik ogranka FED-a u Sent Luisu, založio se za dalje povećanje kamata, dok je Čarls Evans, predsjednik granka FED-a u Čikagu, naveo da bi FED u ovoj godini trebao da poveća kamate za najmanje još jedan postotni bod.

Analitičari “Vels fargo” banke objavili su procjenu da bi kamate na FED-ove fondove u prvom tromjesečju iduće godine mogle biti u rasponu od 4,75 do pet odsto.

Agresivni planovi američkog FED-a za suzbijanje inflacije na ciljanih dva odsto potrajaće godinama – to će usporiti rast ekonomije i povećati nezaposlenost.

Zato se ulagači plaše da će dosad najagresivnije povećanje kamata FED-a u istoriji gurnuti privredu u dublju recesiju.