Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da je bagrem širom Srpske izmrzao.

"Sami početak sezone je, ali prema izvještajima s terena na veoma malo lokacija će bagrem cvjetati i u većini slučajeva je izmrzao ili ga uopšte nema", kazao je Barašin.

Dodaje da je za ostale medonosne biljke još rano govoriti, ali se nada da će biti mednije u odnosu na prethodne godine.

"Što se tiče bagremovog meda, već sad znamo da će prinosi biti ispod prosjeka", kaže Barašin.

Što se tiče cijena meda, one se neće neće bitno mijenati u odnosu na prethodnu godinu.

"Cijena će biti od 18 do 25 KM, zavisno od vrste meda i regije u kojoj se prodaje", kazao je Barašin.

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, rekao je za "Nezavisne novine" da proljećna sezona u FBiH ide svojim tokom, ali da priroda kasni pa samim tim i cvjetanje i beharanje.

"Bagrem je glavna biljna paša za pčele", kaže on i dodaje da njegovo cvjetanje zavisi od prethodne godine, odnosno da li je bila vlažna, kišna ili sušna.

Kako kaže, iz svog dugogodišnjeg iskustva može reći da su pčelari prethodnih godina u ovo doba uveliko vrcali med.

Posljednjih godina begrem medi na 200 metara nadmorske visine.

Kako kaže Deljo, naši pčelari su na toj visini, a pčelari u Federaciji se najviše oslanjaju na pčelinju pašu livada.

"Livada nikada nije podbacila", rekao je Deljo.

Kako kaže Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" iz Trebinja, proljeće je poprilično kasnilo sa dosta niskim temperaturama u martu i aprilu, pa je i vegetacija zakasnila, ali, s obzirom na to da su pčele dobro razvijene i pčelari su uradili sve potrebne tretmane, njihova očekivanja od maja su velika.

"S obzirom na to da je proljeće zakasnilo, zakasnila je i vegetacija, ali, prema prognozama koje pčelari prate, očekuje se i slabo cvjetanje zanoveti kao jedne od medonosnijih pčelinjih paša", kazao je Ninković te dodao da očekuje da se stanje popravi na livadi, dubovoj resi, pelimu i drači.

Kako ističe Ninković, sve to ostaje još da se vidi i možemo samo da nagađamo, ali i da se nadamo da će se stanje kasnije popraviti, jer su pčelari po prirodi optimisti.

Istraživanja trebinjskih pčelara, zasnovana na ranijim iskustvima i stanju na terenu, pokazuju da se sa zanoveti mogu očekivati dosta umanjeni prinosi, jer će ova biljka procvjetati tek oko 10 do 20 procenata, ali se zato s ostalih hercegovačkih  medonosnih i ljekovitih biljaka još može očekivati prinos. 

Ukoliko, pak, zataje i pelim, drača, livada, nastaviće se niz od već nekoliko slabih medonosnih godina u Hercegovini.

"Mi uvijek očekujemo da će nešto biti, a kada imamo u vidu da je kiša došla na vrijeme, nadamo se da će se poboljšati i drugi faktori, poput povećanja dnevne, a naročito noćne temperature, tako da bi u maju trebalo da bude unosa u košnice", kazao je  Ninković.

Kako kaže, pčelari se nadaju da će pčele biti zaposlene i zbog činjenice da je nezaposlena pčela spremna da uđe u rojidbeni nagon, čime nema ni njenog unosa meda, ali se može desiti da ti rojevi pobjegnu iz pčelinjaka.