"Teško je nekada pratiti ukupnu zaduženost Republike Srpske i FBiH, iako vidim da to neki uporno pokušavaju da iskažu, imajući u vidu ustavno uređenje FBiH koja ima mnogo veći stepen decentralizacije i u tom cijelom procesu nije obuhvaćena kompletna konsolidacija, ali kada govorimo o BiH ona nije zadužena i realno ne postoji opasnost da u ovom trenutku dobije status prezadužene zemlje", istakao je Tegeltija u intervjuu Srni.

On je dodao da BiH, oba entiteta i Brčko distrikt servisiraju sve svoje obaveze i ne vidi mogućnost da BiH u narednom periodu može da ugrozi svoj ukupni javni dug, bez obzira što neki stručnjaci, kako se predstavljaju, pokušavaju da ga iskažu prema svakom građaninu koliko je ko dužan.

Na pitanje koliko bi BiH mogle pomoći rezerve Centralne banke, koja i u ovim izaovnim vremenima ne mijenja svoju politiku za razliku od drugih centralnih banaka, Tegeltija je rekao da je sasvim sigurno da bi Centralna banka BiH mogla da odigra bolju ulogu, posebno u ovom vremenu borbe sa kovidom, ali da, nažalost, ne postoji spremnost da se pozicija Centralne banke mijenja.

"Ovdje govorim o potencijalu Centralne banke ne sa stanovišta da su to sredstva koja bi bilo ko mogao da dobije kao grant, transfer i slično, već o potencijalu sredstava koja stoje u Centralnoj banci. Teško je to sada definisati jer postoje čvrsti stavovi međunarodnih finansijskih institucija koje insistiraju na sistemu karensi borda u kome se mi danas nalazimo i bila bi ozbiljna rasprava kada bi htjeli da pokrenemo pitanje da li je to dobro rješenje za BiH ili da napustimo sistem karensi borda. U ovom trenutku ne bih da licitiram o tome", rekao je Tegeltija.

On je naglasio da se ozbiljno govorilo o pitanju rezervi u Centralnoj banci, ali o tome nema saglasnost. "Žao mi je što ne postoji spremnost da se u BiH ozbiljnije otvori rasrava o mjestu i ulozi Centralne banke u ukupnom životu BiH uključujući prije svega finansijski sektor, dok se sa druge strane insistira na tome da imate nekakav registar fizičkih lica u Centralnoj banci koji već imate na nekom drugom mjestu", dodao je Tegeltija.

Kada je riječ o budžetu zajedničkih institucija, Tegeltija očekuje da će BiH
imati budžet do kraja prvog kvartala 2021, ako ne dođe do nekih blokada što, kako kaže, ne bi bila neka novost u BiH.

"Proces izrade budžeta traje, Ministarstvo finansija radi na tome i vrlo brzo će završiti, a mi smo zbog svoje sigurnosti na posljednjoj sjednici usvojili Odluku o privremenom finansiranju za prvo tromjesečje 2021. da ne bi doveli u pitanje bilo kakvo finasiranje, svoje obaveze, plata zaposlenih...", rekao je Tegeltija.

On je naveo da sama struktura budžeta u 2021. godini nema prostora za bilo kakve promjene u odnosu na ovu godinu, jer se zajedničke institucije ne zadužuju tako da se ne može intervenisati u nekoj oblasti na osnovu kreditnih sredstava.

"Nama je najvažnije da se obezbijede sredstava za servisiranje spoljnog duga i funkcionisanje institucija jer sve to garantuje stabilnost finansijskog sistema BiH", pojasnio je Tegeltija.

On je najavio da će i u narednom periodu biti nastavljeno pružanje pomoći zdravstvenom sketoru i podsjetio da je do sada iz budžeta zajedničkih institucija za te namjene izdvojeno 15 miliona KM, te da će još toliko biti obezijeđeno do kraja ove godine.

Govoreći o Zakonu o javnim nabavkama, predsjedavajući Savjeta ministara je istakao da je cilj ovog zakona da se unaprijedi proces javnih nabavki, da bude transparetniji nego što je sada, te da se izbjegnu problemi koji postoje na relaciji onih koji raspisuju javne pozive i onih koji se na njih prijavljuju.

"Prihvatili smo ideju privrednih komora Republike Srpske i FBiH da pripreme verziju zakona koja će imati podršku poslovne zajednice u cijeloj BiH i da ta verzija sadrži sve što je predviđeno evropskim zakonodavstvom. Prihvatio sam radnu verziju, jer su došli do rješenja kojim će biti otklonjene sve poteškoće a sam proces javnih nabavki biće transparentan. Pri tome, odgovara i poslovnoj zajednici i nadam se da ćemo uskoro imati novi zakon koji će biti u njihovom interesu", rekao je Tegeltija.

Na pitanje da li je tačna informacija da je Savjet ministara glasao o smjeni ministra inostranih poslova Bisere Turković kako su to prenijeli federalni mediji, Tegeltije je rekao da to apsolutno nije tačno, te pojasnio da odluku o smjeni donosi predsjedavaajući Savjeta ministara koji tu odluku upućuje u parlamentarnu proceduru ili ministar sam podnosi ostavku.

"Definitivno nije tačno da smo glasali o smjeni Turkovićeve. Mi smo, kao što to često radimo, razmatrali zaključak jednog od dva doma Parlamentarne skupštine. Ovaj put je bila inicijativa iz Doma naroda koju je predložila Dušanka Majkić, a bio je u vezi sa MIP-om, odnosno Turkovićevom. Prema proceduri, ministarstvo na koje se inicijativa odnosi i kabinet predsjedvajućeg treba da pripreme informaciju o kojoj se glasa da li je prihvatljiva ili ne. Na naše iznenađenje, na posljednjoj sjednici Turkovićeva i ministri iz reda bošnjačkih naroda su glasali protiv da se uopšte pripremi informcija a onda su to pretvorili u priču o glasanju o smjeni Turkovićeve, što aposlutno nije tačno jer svi znaju kako se donosi odluka o smjeni", naglasio je Tegeltija.

Govoreći o radu CIK-a BiH i posljednjoj odluci da ne objavi rezultate izbora u Srebrenici i Doboju, kao i izjavi jednog od članova CIK-a da će izbori u ove dvije lokalne zajednice najvjerovatnije biti poništeni, Tegeltija je rekao da su zabrinjavajući medijski istupi pojedinih članova CIK-a koji najavljuju šta će se dešavati sa izbornim rezultatima, a pri tom su u direktnoj funkciji pojedinaca koji su dio izbornog procesa.

"Takvi ljudi uopšte ne bi smjeli da bude u CIK-u i od te institucije zaista očekujem da se vrati svom radu i odluke donosi u skladu sa zakonom i u zakonom definisanom roku", istakao je Tegeltija.

On je upitao zašto CIK ne donosi odluke o utvrđivanju izbornih rezultata, jer im prolaze rokove i istakao da bi bilo sasvim logično da su donijeli odluku i za Srebrenicu i za Doboj, ma kakva ona bila ali da je donesu i obrazlože.

"Ovakvo ponašanje djeluje kao pokušaj da se donesu odluke koje odgovaraju maloj grupi pojedinaca, a ne biračkoj volji ljudi koji su glasali", istakao je Tegeltija.

On je podsjetio da su članovi CIK-a izabrani na nezakonit način, da ne ispunjavaju uslove za te pozicije i imaju ozbiljne prepreke da budu uopšte izabrani, dodavši da su postojali opravdani razlozi za sumnju da će CIK raditi profesionalno svoj posao.

"Nažalost, veoma brzo se to potvrdilo. Ubrzo se pojavila ta nejasna situacija koja je rezultirala pomjeranjem roka za održavanje lokalnih izbora. Čak i da prihvatimo da je to bila opravdana odluka CIK-a, nikada je ne možete pravdati ako je donesena mimo zakona, a CIK je mimo svih rokova odgodio izbore", konstatovao je Tegeltija.