U Njemačkoj je desetine hiljada ljudi ostalo bez posla zbog nestašica materijala koje je uzrokovala pandemija, a još znatno više je prešlo na skraćeno radno vrijeme, pokazali su rezultati analize Instituta za istraživanje tržište rada i poslova (IAB).

Rat u Ukrajini može da dovede do sličnih posljedica, ali ipak u manjoj mjeri, rekao je stručnjak IAB Enco Veber.

Prema studiji, od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno je 76.000 radnih mjesta. Broj zaposlenih na skraćeno radno vrijeme porastao je za 446.000. Međutim, iskustvo pokazuje da u praksi skraćeno radno vrijeme koristi manje kompanija nego što je zvanično naznačeno.

"Očigledno je da skraćeno radno vrijeme služi za prilagođavanje nestašicama materijala", piše u studiji koju je u četvrtak objavio sajt magazina "Špigl".

Rat u Ukrajini će imati sličan uticaj na tržište rada, rekao je Enco Veber.

"Moguća uska grla u snabdijevanju materijalima će uglavnom biti kompenzovana skraćenim radnim vremenom", rekao je.

Međutim, uticaj rata je kratkoročan, on će se ili završiti ili će privreda da se prilagodi promijenjenim uslovima trgovine. Veber očekuje i da će rat manje da utiče na lance snabdijevanja nego pandemija.

Pandemija je globalni fenomen koji ima direktan uticaj na sve zemlje, dok rat u Ukrajini ima neposredan domet u samo dvije zemlje. Ipak, rat može dodatno da pogorša situaciju sa uskim grlima.