Situacija je ozbiljna da ne smijemo čekati ni 2022. godinu da se počnemo ozbiljno baviti ovom problematikom, kaže Ognjen Marković, ekspert za energetiku (RESET). Ali, o čemu je zapravo riječ i zbog čega nam prijeti kolaps energetskog tržišta?
U Bosni i Hercegovini postoji pet termoelektrana čiji je glavni energent ugalj, što će predstavljati problem 2050. godine kada stupi na snagu plan Evropske unije o dekarbonizaciji energetskog sektora.
Šta to znači?
Plan govori o tome da do 2050. godine nema korišćenja energije koja kroz korišćenje emituje CO2. Zbog toga EU na svoje proizvođače električne energije koji koriste ugalj primjenjuju ETS mehanizam. Kroz taj mehanizam se plaća neka vrsta taksi na emitovane tone CO2.
Analize su pokazale da postoje značajan dio subvencija koje se na direktan ili indirektan način plaćaju elektroprivredama u BiH, odnosno rudnicima za proizvodnju uglja koji ne ulazi u konačnu cijenu.
Trenutno je cijena jedne tone CO2 oko 25 evra, što znači ako se primijeni taj mehanizam u BiH onda će trošak proizvodnje električne energije iz termoelektrana narasti. Kada bi se eliminisale subvencije i dodala taksa za emitovanje CO2, tada bi cijene električne energije trebalo da idu i preko 30 odsto, možda i više, u odnosu na današnje vrijednosti.
Ovom politikom neće se zabraniti proizvodnja uglja, ali će se nametnuti takse kojom će se proizvodnja električne energije upotrebom uglja pokazati kao neisplativa.
Preko 50 odsto električne energije u BiH se proizvodi iz uglja. Ova politika energetske tranzicije se ne dešava preko noći. Ona treba da se desi do 2050. godine i to je period u kojem treba pažljivo i pametno doći do toga da se stvore zamjenski kapaciteti, a da se ugalj prestane koristiti. Ključni energetski kapaciteti u BiH su iz vremena Jugoslavije, imamo višak energije koju smo izvozili i gledajući sa strane stanovnika i zakonodavne i izvršne vlasti to je nešto što se ne treba dirati.
Situacija je ozbiljna da ne smijemo čekati ni 2022. godinu da počnemo se ozbiljno baviti ovom problematikom mišljenja je ekspert za energetiku Ognjen Marković.
"Ukoliko ne uvedemo taj mehanizam, EU već priprema legislativu kojom će nametnuti uvozne takse na električnu energiju koja se uvozi u EU iz zemalja koje proizvode električnu energiju iz uglja. Druga, još ozbiljnija stvar, oni kada planiraju takse, oni planiraju takse na sve izvozne proizvode, jer se ti proizvodi proizvode iz električne energije koja nema u sebi ugrađen ETS meganizam", kaže Marković.
Takse na sav izvoz u EU
Kina užurbano radi na implementaciji ETS mehanizma jer su oni ogromni izvoznici u EU. Kina se veoma brzo priprema za tu regulativu da bi mogla i dalje izvoziti.
Oko 80 odsto izvoza BiH ide u EU. Ukoliko ne uvedemo ETS mehanizam, tada će takse biti primjenjene na svu robu koju izvozimo. Nema više vremena, moramo donijeti ciljeve, odluke, političke mjere kojima ćemo osigurati razvoj energetskog sektora koji će obezbijediti njegovu budućnost, poručuje Marković.
20 godina spavanja
Evropska unija ima energetsku politiku koju definiše kroz svoju zakonodavstvo, odnosno direktive. Ali ona želi da svoju ekonomsku politiku proširi i na zemlje koji su susjedi Evropskoj uniji, a pogotovo na one zemlje koje žele da budu članovi EU. Imajući to u vidu EU je ponudila i BiH potpisivanje ugovora o formiranju energetske zajednice kojom smo preuzeli obavezu da implementiraju tu energetsku politiku Evropske unije na svojim prostorima.
Preuzeli smo obavezu da ćemo uskladiti energetske politike, našu organizaciju i način upravljanja energetskim sektorom kao što to radi EU.
Preuzeli smo obavezu da ćemo u oblasti električne energije uspostaviti tržište električnom energijom, isto to da ćemo uraditi i u oblasti gasa. Da ćemo prihvatiti direktive vezane za obnovljive izvore, energetsku efikasnost, kvalitet nafte i naftnih derivata, obaveza u zaštiti životne sredine.
Parlament BiH je 2006. godine ratifikovao ugovor u kojem je preuzeto dosta obaveza iz drugog paketa EU. To je paket zakona EU koje ćemo implementirati, ali nismo. Potom je došao i treći paket zakona koji pogotovo nije implementiran.
U poređenju, od strana potpisnica druge države su ispunile 53 odsto obaveza, dok je BiH ispunila 39 odsto.
Republika Srpska je 2016. godine pripremila Prijedlog Zakona koji je usvojen u 2021. godini. Taj paket adresira treći paket EU i sve one neizvršene obaveze iz drugog paketa. FBiH sa druge strane, donijela je 2013. godine zakon koji je bio veoma pozitivan u smislu ispunjavanja tadašnjih obaveza. Trebalo je da donesu Zakon o restrukturisanju elektroprivreda FBiH, ali još uvijek ga nije donijela.
Nacionalni energetsko-klimatski plan
"To je dokument koji treba da postavi ciljeve svake zemlje kada je u pitanju dekarbonizacija, mjere energetske efikasnosti i gradnja obnovljivih izvora. To je akcioni plan za implementaciju energetske tranzicije. Mi to trebamo početi da radimo odmah. Definisati ciljeve, definisati politike i mjere kako to da uradimo", kaže Marković.
"U četvrtom paketu EU energetske politike EU podrazumijeva i demokratizaciju energetskog sektora. To znači uključivanje nas (potrošača), ne samo kao kupaca pasivnih koji troše, nego uključivanje "nas", prvo da upravljamo domaćinstvom kako trošimo energiju na mnogo sofisticiraniji način. Ali ono što je relanije, da mi budemo sami proizvođači", objašnjava Marković i dodaje:
"Tim planom mi ćemo biti poticani zakonodavstvom, određenim pogodnostima da gradimo solarne elektrane na svojim krovovima. Osim demokratizacije i nas kao proizvođača, je angažman naših sredstava. Takva investicija se isplati za sedam godina", zaključuje Marković.
Energija socijalna kategorija
Cijena po kojoj se prodaje električna energija u BiH ne odražava u potpunosti sve troškove za proizvodnju.
"Troškove energije treba pratiti iz dva ugla: Neplaćanje koncensija za korišćenje dobara i drugi ugao je optimizacija funkcionisanja elektroprivreda. Dakle tehno-ekonomske efikasnosti elektroprivreda. U toj oblasti elektrptivrede moraju mnogo raditi. Jedan od značajnih poteza koje je napravila Elektroprivreda Republike Srpske je optimizacija, reorganizacija u skladu sa novim zakonom koji je stupio na snagu. Ona će povući ekonomske efekte ali i u smislu organizacije. Važna je i restrukturisanje segmenta proizvodnje. I sa aspekta broja zaposlenih, tehnologije, načina korišćenja, upravljanja itd.", kaže Marković.
Ipak, ekspert Marković kaže da je teško davati procjene hoće li struja biti skuplja ili jeftinija.
"Ukoliko sada počnemo praviti zamjenske objekte koji će koristiti obnovljive izvore energije, cijena potrošnje može biti još manja".
