U odnosu na isti datum prošle godine, evro je u odnosu na dolar pao za petinu, a najjači kurs je bio 2008. godine, kada je jedan evro vrijedio 1.60 dolara.

Evro je uveden 1. januara 1999. i vrijedio je 1.19 dolara, nakon čega je pao ispod 1 dolara u januaru 2000. Do 2002. se ipak oporavljao, pa je od kraja te godine do nedavno bio jači od dolara, tj. jedan evro je vrijedio više od jednog dolara.

Zašto evro pada?

Pad vrijednosti evra uzrokuju strah od recesije i visoke cijene energenata, ali i nevoljnost Evropske centralne banke da se bori s visokom inflacijom, piše "Index.hr".

Američki FED je pak borbu protiv inflacije počeo već u martu ove godine predizanjem referentnih kamatnih stopa, i do sada je proveo tri takva povećanja.

Inflacija u SAD se u junu popela na rekordnih 9.1 odsto, pa se očekuje da će FED nastaviti s politikom podizanja referentnih kamatnih stopa, a vjeruje se da će sljedeće podizanje biti veće od prijašnjih.

Dobra vijest za izvoznike iz EU

Pad evra je dobra vijest za uvoznike u SAD, kojima će biti jeftinije uvoziti iz EU, i dobra vijest za izvoznike u EU, kojima će izvoz biti cjenovno konkurentniji. Isto vrijedi i obrnuto, izvoznicima u SAD-u će biti skuplje izvoziti u EU, a uvoznicima u EU skuplje uvoziti iz SAD-a. Procjenjuje se da će to pogoršati trgovinski deficit SAD-a.

Kako američki FED podiže kamatne stope više od Evropske centralne banke, veći povrati kamata privući će novac ulagača iz evra prema ulaganja u dolarima. Ti će ulagači morati prodati evro i kupiti dolar kako bi kupili ta ulaganja. To gura evro prema dole, a dolar prema gore.