Hrvatsku je kriza u vezi sa virusom korona dovela na granicu prezaduženosti i sada je najzaduženija među novim članicama EU zbog čega će dugove otplaćivati i buduće generacije, procjenjuju analitičari.
Riječ je o dugu stvorenom za vrijeme pandemije, ali i onome iz prethodnog perioda.
Prema posljednjim procjenama evrostatističara, dug sektora države, u koji, osim centralne, ulaze i lokalne vlasti, te vanbudžetski fondovi, krajem juna je dosegao vrijednost od 85,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), prenosi portal "Indeks".
Očekivanja analitičara "Rajfajzena" pokazuju da bi Hrvatska kraj 2020. godine trebalo da dočeka s javnim dugom od 87,1 odsto BDP-a ili 391,7 milijardi kuna (52,2 milijarde evra), što je za 26,8 milijardi kuna (3,6 milijardi evra) više nego krajem prošle godine.
Iako je povećanje javnoga duga u Evropi u jeku pandemije prisutno u svim članicama Unije, pa neke članice imaju i znatno veći nivo, bogatije su i razvijenije od Hrvatske, što će im, kažu ekonomisti, omogućiti i lakšu otplatu dugova.
Sve ove zemlje su već u evrozoni, što im koristi i u politici zaduženja, dok se Hrvatska tek kvalifikuje za uvođenje jedinstvene evropske valute, za šta je jedan od uslova i svođenje javnog duga na 60 odsto BDP-a.
Ekonomisti već godinama upozoravaju da je rast javnog duga u slučaju Hrvatske posljedica i neprovođenja reformi koje bi smanjile javnu potrošnju.
