U Republici Srpskoj se dnevno, po glavi stanovnika, proizvede 750 grama otpada. Mnogi završava na divljim deponijama. Takvih je samo na području Dervente više od dvadeset. Uz biorazgradivi, na njima završava i opasni otpad.
"Papir, plastika, pet ambalaža najviše, ali je bilo čak i ostataka minsko eksplozivnih sredstava koje su opasne i odbačene poljopribredne ambalaže, odnosno pesticida", kaže Dragan Vuković, stručni saradnik za strateško planiranje opštine Derventa.
Ekološka svijest razvija se od malena. Zato će Derventa brošurom za djecu od 4 godine do nižih razreda osnovne škole da utiče na nju. Platnene vrećice umjesto plastičnih i sadnja drveća, neki su primjeri koje im na slikovit način sugerišu.
"Da moraju smeće da bacaju u kantu i određena mjesta, da rekli smo im o diviljim deponijama, šta predstavljaju na konkretnim primjerima, isto tako smo im ilustroavli šta su legalne deponije i kako nastaju novi proizvodi", kaže Gordana Simić, dikrektorica JU vrtić Trol Derventa.
Brošure, seminari, apeli, nisu jedino što rade u lokalnoj zajednici. Trud opštinskih službi , poručuju, ipak je uzaludan bez angažamana svih.
"Sami inspektori to ne mogu, oni su tu mala sbaga, dva komunalna policajca za 570 kvadratnih kilometara kolka je naša opština su nišza i 50 komunalnih policajaca ako mi svi zajedno od prdškolskog do uzrasta nas starih ne budemo jedni druge upozoravali", kaže Milorad Simić, načelnik opštine Derventa.
Ribari ne čekaju upozorenja. Ekološka svijest i čuvanje rijeka, im je kažu, dio kodeksa.
"Čistimo obale i okoliš, ima najviše plastičnog otpada, nanosa i tako dalje, ali naglašavam da je toga manje nego prošlih godina", kaže Nikola Srinić, predsjednik UO Spotrskog riblovnog društva Ukrina.
Otpada, gdje mu nije mjesto, bi moglo da bude i manje, a ribari bi mogli da budu primjer, kako se bori s njim. Armija od 400 ribara raspoređenih u osam sekcija, dvaput godišnje čisti Ukrinu.
