„Sami nalazi pokazali da imam karcinom grlića. Šta da vam kažem to je jedan ogroman šok, u prvom momentu iako sam zdravstveni radnik. vi u stvari ni ne znate šta je to. Toliko ste izgubljeni da niste svjesni šta se dašava i šta to u stvari znači. Moj karcinom je bio insitu, znači to je neka nulta faza, što je u stvari bilo na sreću neku, ipak je to bilo otprilike na vrijeme otkriveno i na konzilarnoj odluci u Banjaluci donesena je odluka da se uradi samo hirurški zahvat. Odrađen je hirurški zahvat ovdje u Dobojskoj bolnici“, rekla je za Dosije Marica Đedović, glavni laboratorijski tehničar u Domu zdravalja Doboj

Marica je nakon oporavka ponovo počela da radi. Tada je kaže pomislila da je najgore prošlo i da je mirna za čitav život. Ali nažalost, prošle godine ponovo su počeli da se dešavaju problemi. Poslije 14 godina uslijedila je nova borba. Još teža. Ponovo, karcinom, ovaj put invazivni. Sada je morala početi sa radio i hemeoterapjom. Ali, Marica je ponovo izašla kao pobjednik. 

„Uz podršku stvarno i prijatelja i, kažem vam, moje porodice čak i ustanove uprave u kojoj ja radim imala sam zaista veliku podršku. Krećem sa terapijom, gdje god dođem ne znam šta me čeka. I na prvoj kontroli, kad je ljekar mene pregledao i rekao ma ovo je super, ja sam tad počela da plačem, znači, do tad sam se trudila, ali tad se sve skupilo, valjda sve te emocije nekako, tad sam počela da plačem nisam mogla da vjerujem da je to uspješno zaista“, priča Marica.

U svakoj borbi podrška i nada ključna su stvar. Marica ju je imala bezrezervno. Kako od porodice tako i radnih kolega. Svojim primjerom borbe sada nastoji ohrabriti sve one žene koje se ne usude pričati i prolaze kroz težak period u životu. 

„Sada kada sretnem ovdje ženu koja tako dođe i tiho mi 'loše su mi vene, ja idem na hemeoterapiju' onda ja pokušavam da joj dam podršku. 'Pa dobro proći će, evo i ja sam isto imala karcinom a vidite ja radim. znači prošlo je sve. Biće to dobro'. I vi vidite na toj ženi osmjeh, vidite na očima da drugačije zasijaju“, kaže nam ova hrabra žena.

HPV vakcina prva preventivna mjera

HPV virus upravo je jedan od glavnih uzročnika raka grlića materice. Prenosi se polnim putem. Zbog toga je HPV vakcina prva preventivna mjera, poručuje struka. Jer se unošenjem u organizam stvaraju antitijela koja stvaraju jedan vid imunizacije. Tako da pri susretu sa HPV virusom organizam djeluje odbrambeno kažu specijalisti.  

„Ono što je bitna stavka vezano za vakcinu. Vakcina u suštini djeluje ukoliko se primjeni kod onih koji nisu zaraženi. Tamo gdje već postoji, 80% ljudi je došlo u kontakt sa HPV vakcinom tokom života bar u nekoliko navrata. Onog momenta, ako je imunitet dovoljno jak, prisustvo HPV virusa postepeno slabi. Znači kod 50% žena on će da iščezne recimo u šest mjeseci, kod 80% za godinu dana, kod 90% za dvije. Onih 10% ostaju u riziku da se nešto desi“, objašnjava za Dosije Ines Šindrak, specijalista ginekologije i akušerstva.

Bitno je znati, ističe Šindrak, da se vakcina ne koristi u liječenju već preventivno. Zbog toga je bitno kaže da se izvrši kod djevojčica ali i dječaka prije nego stupe u polne odnose. U slučaju da se vakcinacija vrši do 15. godine preporučeno je davanje u dvije doze. A poslije 15, godine u tri. 

„Bilo bi idealno da to bude između 11. i 13. i negdje najkasnije do 15. godine života. Engleska je stavila da je to negdje granica do 45 godine. Znači vakcina se ne koristi u liječenju već se koristi preventivno. HPV, kažem, mi nismo svjesni značaja toga i jednostavno je ludost da u 21. vijeku i pored postojanja vakcine kao nekakvog primarnog sredstva, žene umiru od karicoma grlića. Jer, u suštini, što se tiče samih kondiloma ili nekih promjena u koži one mogu da se uklone nekakvim hirurškim putem i jačanjem imuniteta, ali isto tako na duge staze nije isključeno da mogu da dovedu do nekog problema. Tako da bitno je o tome treba mnogo da se priča, treba da se priča na svakom koraku“, rekla je Šindrak.

U Srpskoj se uvodi kao preporučena vakcina

Republika Srpska krenula je ka pospetnom rješavanju ovog problema. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti usvojen je u Narodnoj skupštini Republike Srpske. 

HPV vakcina u Republici Srpskoj uvodi se kao preporučena vakcina, čije troškove bi snosio Budžet Republike Srpske, kažu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. Vakcina će se proporučivati i prema određenim kategorijama u čijem fokusu će biti djeca.

Ovim je, poručuju iz Ministarstva, načinjen prvi neophodan korak. Ali i preduslov kako bi se uvela vakcinacija protiv humanog papiloma virusa. 

„Ovo je prvi neophodan korak i preduslov kako bi se u Republici Srpskoj uvela vakcinacija protiv humanog papiloma virusa a izmjene zakona su u narodnoj skupštini bile u nacrtu. Nakon toga slijedi usvajanje zakona u prijedlogu čime se stvaraju neophodne zakonske pretpostavke“, rekla su nam iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Za nabavku vakcine zadužen je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske. U nabavku se krene kada se riješe sve neophodne zakonske procedure, kažu u Institutu. Sam proces nabavke traje nekoliko mjeseci pod uslovom da bude ponuđača koji će naše tržište moći snabdijevati potrebnom vakcinom. 

„Mi moramo da pripremimo program vakcinacije, dakle svake godine mi pripremamo za narednu godinu Program mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti u kojim je i instrukcija za imunizaciju. U toj instrukciji je tačno definisano protiv čega se definiše stanovništvo Republike Srpske, kojim vrstama vakcina, u koliko doza i tako dalje. To je tak neki zakonski okvir koji mora biti definisan prije procesa nabavke. Dakle čim bude definisan zakonski okvir, ući ćemo u proces nabavke i pravovremeno obavijestiti stanovništvo aprije toga i zdravstevni radnici moraju imati potrebne informacije za vakcinaciju“, navodi Jela Aćimović, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

U svijetu, kaže Aćimović, postoje dva proizvođača HPV vakcina koja su prekvalifikovana od Svjetske zdravstvene organizacije. Primjer dobre prevencije protiv HPV virusa je Australija. Dok je u našem okruženju to  Slovenija.

„Primjer dobre prevencije je Australija. Australija je jedan primjer zaista dobre prevencije koja je prije niza godina uvela HPV infekciju i sada se već približava eradikaciji karcinoma grlića materice. Jako dobar primjer imamo i u našem okruženju, to je Slovenija. Po nekom podtaku kojim ja raspolažem više od 60% je smanjema učestalost karciona grlića materice u Sloveniji. Tako da, nadam se da i mi uvođenjem ove HPV vakcine idemo u dobrom smjeru i da ćemo u narednom periodu uticati da se smanji prenošenje HPV virusa“, ističe Aćimovićeva.

Prema podacima Instituta u prosjeku godišnje oko dvije stotine žena dobije dijagnozu karcinom grlića materice. Dok 50 žena godišnje umre. Sve su ovo podaci koji  ukazuju na važnost ove vakcine, poručuje Aćimović. Odzivu se nadaju, jer je to jedini put ka iskorjenjivanju ove bolesti. Ono čemu treba prvenstveno pridati veliku važnost jesu redovni ginekološki pregledi.