"Od NATO-a sam izgubila dvoje djece, na petnaest dana prije sam izgubila sina neoženjena i šta da vam kažem tuga i bol ne prestaje, svaki dan je sve teže i teže, kako dani odmiču, sve mi je teže i gore", kaže Mirjana Galinac.

U NATO-voj operaciji učestvovalo je više od pet hiljada vojnika iz 15 država. Alijansa nije štedjela da upotrebi najsavremeniju vojnu opremu protiv Republike Srpske. I ne samo to. 

"Alijansa je upotrijebila najmoćnije letjelice tada, preko 400 letjelica, od kojih je 222 borbene i prosula je na srpske položaje i Republiku Srpsku 1.026 bombi sa osiromašenim uranijumom", izjavio je Duško Milunović, ministar Rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

"I tada smo bili jedinstveni, uspjeli smo da spasimo Republiku Srpsku i očuvamo srpski narod i danas nam je to zadatak. Uvijek je na ovim prostotima borba i rat, nekad je rat sa oružjem, a nekad na drugi način", kaže Boško Tomić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH.

Spisak ljudskih žrtava i materijalne štete još, definitivno, nije utvrđen. Ali jeste namjera, kažu u Republičkom centru za istraživanje rata i ratnih zločina. 

"Uvijek se pojavljuju nove brojke žrtava, stradalih i onih koji su ranjeni. Ovdje je suština da je ubistvo jednog djeteta zločin i da je ta namjerna sila primjenjena na Republiku Srpsku. Brojke ne određeju karakter zločina, već namjera, a ovdje je bila namjera", kazao je Milorad Kojić, direktor Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske.

Osim dejstava NATO avijacije, istovremeno su dejstvovale i Snage za brza dejstva sa položaja na Igmanu, i to po ciljevima u okolini Sarajeva. U svrhu kvalitetnog obilježavanja i sjećanja na žrtve NATO agresije, iz gradske uprave obećavaju, sljedeće godine izgradnju spomenika na teritoriji Istočnog Sarajeva.