Sudije i tužioci definitivno će za imovinu veću od 5000 maraka račune polagati Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, ali i građanima već polovinom naredne godine.
Konačno je usvojen i pravilnik koji propisuje javni uvid u imovinu nosilaca pravosudnih institucija, a finansijski izvještaji kao i način na koji su stekli imovinu biće elektronski dostupni. Predviđene su i kazne, odnosno razrješenje dužnosti, ukoliko se ispostavi da neki od podataka koje su naveli nisu tačni.
Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine
Pored podataka o svojim i prihodima članova domaćinstva, sudije i tužioci moraju navesti detaljne informacije o načinu i vremenu sticanja nekretnina i vozila, svojine na pokretnostima vrijednosti veće od 5.000 KM, sredstvima u banci, polici osiguranja i drugim ulaganjima i rashodima preko navedenog iznosa. Takođe, sudije i tužioci moraju navesti poklone i donacije u vrijednosti preko 25 KM koje su vezane za obavljanje dužnosti sudije ili tužioca, kao i podatke o poklonima i donacijama primljenim u privatnom svojstvu ukoliko iznos prelazi 500 KM ili 1.000 KM ukupne godišnje vrijednosti.
Pravilnikom je predviđena i vanredna provjera najmanje 10% finansijskih izvještaja godišnje, i to nasumičnim odabirom. Imovinski kartoni sudija i tužilaca često su se prikrivali i pored preporuka ombudsmana za ljudska prava da se objave. Ipak, ni u novom pravilniku neće biti sankcija za sudiju ili tužioca koji uz obrazloženje ne objavi i imovinu supružnika ili djeteta. Pravnici tvrde da je bilo krajnje vrijeme da se usvoji pravilnik po kojem bi građani imali uvid u imovinu sudija, i da više nema opravdanja za neprovođenje te inicijative.
"Ranije se pravdalo time da bi se ovakvim pravilnikom narušila privatnost sudija i tužilaca iz razloga što će dostupni javnosti postati podaci o imovini tužilaca, o njihovim srodnicima i to govorim u kontekstu sudija iz krivičnog postupka i tužilaca, jer je njihova funkcija zaista osjetljiva. Takvi podaci će postati dostupni i okrivljenim licima, i osuđenim licima i samim tim bi se na neki način narušila bezbjednost sudija i tužilaca. Međutim, ovakve prigovore ipak smatram neosnovanim iz razloga što je samim pravilnikom propisan ograničenje objavljivanja", kaže Todor Duvnjak, pravnik.
Ograničenja se odnose na lične podatke, adrese stanovanja, registarske tablice automobila i slično. Inače, nosioci pravosudnih institucija u BiH jedini su u regionu koji i dalje skrivaju svoju imovinu. Pravilnik koji propisuje javni uvid u imovinske kartone usvaja se po preporukama Evropske komisije.
