Od povišenog krvnog pritiska, hipertenzije boluje svaki svaki četvrti čovjek. Pokazalo se da je to, uz šećernu bolest, stanje koje se najviše povezuje sa teškim slučajevima oboljevanja od kovida 19. Profesor doktor Petar Otašević sa Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" kaže za RTS da studije pokazuju koronavirus može da zahvati i više od 70 odsto srčanog mišića kod prethodno zdravih ljudi.
Petar Otašević je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao da su pre desetak dana u svijetu objavljene dvije studije, koje su ispitivale kako koronavirus djeluje na srčani mišić.
One su pokazale da kod oređenog broja bolesnika koronavirus izaziva zapaljenje srčanog mišića, miokarditis, što dalje dovodi do brojnih poremećaja, između ostalih i komorske aritmije, naveo je Otašević.
"Novo se saznalo da je procenat zahvaćenosti srčanog mišića veći nego što se mislilo, zahvaćen je i preko 70 odsto kod prethodno zdravih bolesnika. To nas sekira jer nismo sigurni da li će se ta oštećenja oporaviti u budućnosti ili će te osobe imati trajne probleme, u smislu hronične srčane slabosti", napominje prof. dr Petar Otašević.
Ukazuje da još ne može biti sasvim jasnih saznanja na relativno malom broju bolesnika, ali dodaje da i srčani mišić mladih osoba može da oseti udar koronavirusa.
"Vi možete biti mladi i zdravi, a da dođe do komplikacija. Ako ste imali prethodne komplikacije, šansa je veća, ali ne mora da znači da ih neće biti ako niste imali. Ako ste mladi, mislite 'neće mene' ili 'imaću blažu sliku'. Mi unapred ne možemo da znamo ko će imati komplikacije", ukazuje dr Petar Otašević.
Rast broj oboljelih od koronavirusa – manji broj kontrola
Dr Petar Otašević ukazuje da nije uvijek lako napraviti balans između primjene epidemijskih mjera i redovnih kontrola koje će sprečiti progresiju osnovne bolesti.
"Kako raste broj obolelih, imamo manji broj kontrola. Naše a i svetsko iskustvo je da se tokom pandemije smanjio broj bolesnika od akutnog infarkta miokarda za čak 50 odsto. Ne mislim da ih nije bilo, nego da se ljudi nisu javljali, a kad se jave, prođe duže vreme", ukazuje stručnjak sa Instituta "Dedinje".
Na poliklinici Instituta radi se u punom kapacitetu zakazuju se redovne kontrole.
"Napravili smo kontejnerski deo da bismo smanjili broj bolesnika na jednom mestu, a da obave svoje preglede. Radimo hitne bolesnike, hospitalno", navodi Otašević.
Apelovao je na građane da ne zanemare lečenje svojih osnovnih bolesti.
"Ako ste kardiovaskularni bolesnik, a ne kontrolišete se, veća je šansa da umrete od komplikacija od osnovne bolesni nego od koronavirusa", ističe dr Petar Otašević.
