Prema srpskom običajnom kalendaru, Božić se slavi tri dana, 7, 8. i 9. januara ali se kao praznični dani računaju i današnji Tucindan i sutrašnji Badnji dan.

Na Tucindan se priprema meso za božićnu pečenicu. Prema narodnom vjerovanju od te pečenice zavise sreća i blagostanje kuće.

U gradovima se meso kupuje, a u selima se prase ili jagnje za pečenicu odredi znatno ranije i hrani posebnom hranom. Uz to, negdje se pripremaju i ćurka, guska ili pile.

Od Tucindana počinje i spremanje kuće za Božić. Domaćica priprema brašno za miješenje, posudu sa zrnevljem žita, mijenja slamu u gnijezdima za živinu, pribavlja suve šljive, smokve, orahe, novčiće i bombone koje će na Badnje veče prosuti po slami rasutoj u kući, a djeca ih pokupiti pijučući.

Djecu na današnji dan, prema narodnom vjerovanju, ne treba tući jer će cijele godine biti nevaljala i bolovaće od čireva.

Prema vjerovanju, ništa se ne daje niti iznosi iz kuće, jer će onda i preko cijele godine stvari samo odlaziti iz tog domaćinstva.

S druge strane, trebalo bi vratiti sve dugove, da domaćin ne bi bio dužan do sljedećeg Božića.

Ovo je i dan Svetog Nauma Ohridskog Čudotvorca, učenika i nastavljača djela Ćirila i Metodija, koji se za života proslavio iscjeliteljskim moćima.

Jedan je od utemeljivača medicine na našem tlu i osnivač manastira Svetog Nauma na Ohridskom jezeru.