- Strahujem, pogotovo kako najavljuju neke nenormalne cijene da će da budu pretjerano visoke, kada bi bilo nešto tu malo kao i ranije, ne bi bilo strašno, ali ovo najavljuju opasno nešto, ne samo struja, nego sve. I mlađi, i srednji i svi razmišljaju u tom pravcu, jer poskupljenja je svima dovde.“ 

- Ne rasipam je, nego jednostavno kako je do sada bilo, tako i sada.Svakako da treba ekonomičnije se ponašati i štedjeti se može koliko se može.

- Ne rasipam struju, ne uključujem potrošače da, recimo, gori svjetlo ako mi ne treba.

- Bojler se rjeđe uključuje, vodi se računa o ringli, vodi se računa o rasvjeti, ne uključuje se u svim prostorijama ako nije potrebno i tako.“

- Perem suđe, to je odmah, ne moram ponovo da uključujem bojler, znači već imam vruće kolo na koje ću stavim da ugrijem vodu, kažu građani.

I upravo u štednji mnogi vide spas. Ovu zimu najavljuju kao najtežu do sada. Kod nas ne bi trebalo da dođe do rizičnih situacija. Izdržaćemo, jer preko Republike Srpske idu svi kanali nabavke, uvjeravaju iz Elektroprivrede Srpske. Od povećanja cijene domaćinstvima imali bi mali ili skoro nikakav prihod. Da bi imali veće, kažu, poskupljenje bi moralo da bude dvostruko. To onda za sobom povlači i poskupljenja u lancu usluga u privredi. Zato je štednja tu. Tako će se, kažu, izdržati bez poskupljenja. U pripremi je program putem kojeg će građanima koji od oktobra do marta iduće godine uštede od pet do 20 odsto električne energije računi biti umanjeni za 30 do 100 odsto.

"Račun za električnu energiju koji je u prosjeku bio 100 KM za prošli oktobar, za ovaj oktobar će koštati 45 KM ili 50 KM, ako je ostvarena ušteda od 20 odsto kilovat časova, a ako ste imali račun od 70 KM vi ćete očekivati u oktobru da platite oko 32 KM. Taj resurs će u narednim mjesecima biti veoma oskudan, tražen i dobro plaćen, a već danas cijena električne energije na berzama za januar je 1.000 evra za 1.000 megavat-časova, što znači da jedan kilovat-čas košta dvije marke, a to se potroši dok se skuva kafa. Ovo možemo da iskoristimo kao prednost jer jedini na Balkanu možemo da ponudimo naše potencijale proizvodnim pogonima iz Evrope, da otvorimo nova radna mjesta, da povećamo BDP u Republici Srpskoj", kaže Luka Petrović, generalni direktor ERS.

U ovom trenutku Srpska ima gotovo sigurne izvore za električnu energiju, te ne bi trebalo da dođe do bilo kakvih problema, uvjerava i srpski član Predsjedništva BiH. Milorad Dodik kaže da se održava nivo proizvodnje dovoljne za naš konzum, na prosjeku ili presjeku za čitavu godinu, za neke polugodišnje nivoe. Štednja je dobra, jer, kako kaže Dodik, svaki kilovat koji uštedimo ovdje, na stranom tržištu možemo da prodamo gotovo 20 puta skuplje.

"Naravno, na nju utiče, recimo kad su u pitanju termoelektrane, ako se poveća cijena nafte, onda se povećavaju troškovi eksploatacije uglja i samim tim samo takvi zavisni troškovi mogu, ja to moram reći stanovništvu, da budu u narednom periodu opterećujući po cijenu, ali sigurno ne kretanje na globalnom nivou. Mi ćemo imati dovoljno toga, električne energije prije svega, ostaje da se obezbijedi dovoljno i drugih energenata. Za zimu je neophodno obezbijediti i dovoljno uglja, drvnih sortimenata, peleta, eventulno nekim toplanama će trebati mazut", kaže srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Samo pitanje cijene električne energije u Srpskoj posljednjih nekoliko godina je aktuelno upravo zato što je povoljnija od okruženja i Evrope. Sačuvati cijenu na istom nivou, prema riječima struke, bio bi pravi podvig. Usljed globalne energetske krize, nerealno je da se cijene ne mijenjaju, kažu ekonomisti. Samo održavanje energetskih sistema, pogotovo proizvodnih kapaciteta raste, jer sve vrste roba i usluga postaju skuplje. Ukoliko se ne poveća cijena električne energije, postavlja se pitanje hoćemo li biti sposobni da održavamo energetski sistem na tom nivou.

"Jednostavno je i cijena rada u remontu jedne termoelektrane i dijelovi koji treba da se ponovo ugrade, sada su dva ili tri puta skuplji od onog momenta kada smo formirali one cijene. Tako da vrlo nezahvalna situacija, vrlo teška situacija, a pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da je izazvana ne našom krivicom, već krivicom spoljnog faktora, neekonomski. Dolazimo u jednu jako tešku situaciju – šta da uradimo? Mi ovako i onako imamo zaista, na neki način, povoljnu situaciju sa proizvodnim kapacitetima u odnosu na neke druge zemlje", kaže Aleksandar Ljuboja, ekonomista.

S obzirom na situaciju u svijetu, čeka nas period u kome ćemo biti srećni što imamo kontinuirano i stabilno snabdijevanje energentima uopšte, poruka je ekonomista. Zbog trenutnih neekonomskih poteza došlo je do neravnoteže u korištenju energenata, i to po cijenama koje nisu realne, a sasvim dovoljno energenata ima na planeti da to ne bude tako. Pa, barem kada je struja u pitanju, ako sijalica ne treba da „gori“ cijelu noć, gasite. Hajde da barem i tako pokušamo.