Spas od visokih temperatura, većina građana traži u kupanju u moru, rijekama, jezerima ili bazenima. Ljekari upozoravaju građane da strogo vode računa da u vodu ulaze pripremljeni.
To podrazumijeva da nikako ne bi smjeli znojni da skaču u hladniju vodu, da se ne kupaju odmah nakon jela, te da na plivanje ne kreću ni sa malom količinom alkohola u krvi.
U suprotnom, kako upozoravaju ljekari, može da dođe do zatajenja osovine srce-pluća, odnosno utapanja ili smrti usljed srčanog udara.
Doktor Rade Dujaković ističe da kupači ne smiju da budu nestrpljivi da što prije uđu u vodu.
"Posebno moraju da budu oprezni tokom vrelih dana, naročito ako je voda hladnija. Bez prethodne pripreme i poštovanja nekih pravila rizikuju ozbiljne zdravstvene probleme, pa čak i smrt", naglašava Dujaković.
Prema njegovim riječima, ljudi koji su zagrijani i znojni, ili su se neposredno prije dolaska na plažu bavili nekom fizičkom aktivnošću, treba da sačekaju, a ne da jure u vodu.
"Nestrpljivost može opasno da ih košta, jer postoji mogućnost grčenja mišića, te naprasne smrti, odnosno infarkta. Zato najprije treba da se malo ohlade, pa tek onda uđu u rijeku ili jezero, pa čak i bazen", savjetuje Dujaković.
Dodaje da je takođe veoma važno da se ljudi ne kupaju sa punim želucem, dok je o konzumaciji alkohola prije ulaska u vodu suvišno i govoriti.
"Preporuka je da se na plivanje ne ide najmanje dva sata nakon jela. Kad je riječ o konzumaciji alkohola, ne bi trebalo da ga koriste ni u minimalnim količinama. Takođe, i hronični bolesnici moraju da budu oprezni, s obzirom na to da je njihovo zdravlje već narušeno", ističe Dujaković.
Naglašava da je, pored pomenutih preporuka, važno i da u duboku vodu ne idu oni koji nisu dobri plivači, te da se kupači čuvaju virova i divljih kupališta na rijekama.
"Tokom vrelih dana ne treba zanemariti ni negativne posljedice intenzivnog izlaganja suncu, što takođe može da ugrozi zdravlje ljudi", kaže Dujaković.
Biti u grupama
Iz spasilačkih službi poručuju da bi, kako bi se izbjegli nemili događaji, bilo dobro da ljudi na kupališta ne odlaze sami.
"Ne treba da se izdvajaju i osamljuju, nego da budu u grupama, jer tako postoji mogućnost da će im neko iz grupe pomoći, ako nešte krene po zlu. Najčešće povrede na kupalištima su krvarenja nastala prilikom trčenja, guranja, skakanja, a bilo je i preloma i uganuća. Neplivači, svakako, nemaju šta da traže na kupalištima. Oni treba da se rashlađuju pod tuševima, a ne da idu u rijeke i jezera", naglašavaju u ovim službama.