"Očito da oni faktori koji su, na kraju krajeva, i kreirali takav izborni zakon nisu dozvolili njegove izmjene, bez obzira na vapaje hrvatskog naroda. Po svoj prilici, izbori u BiH održaće se po postojećem Izbornom zakonu, kako je već najavljeno, u prvoj sedmici oktobra", rekao je Višković za Televiziju srpske dijaspore.

Komentarišući izjave pojedinaca koji priželjkuju da se pojedinim političkim liderima u BiH onemogući učešće u izbornom procesu, Višković je naglasio da je Izborni zakon BiH jasan kao i izborni zakon bilo koje druge zemlje, te da je u njemu tačno propisano ko nema pravo da se kandiduje.

"To su isključivo ljudi koji imaju potvrđene optužnice, koji se terete za određene kriminalne radnje. Prema tome, svaka druga priča da će neko narediti i tražiti zabranu nečijeg učećša na izborima značila bi da to više nije demokratska zemlja, nego klasična diktatura i bezvlašće", istakao je Višković.

Premijer je naveo da bi na takvu eventualno moguću priču pokazivanja mišića, koja nije zasnovana na Zakonu i Ustavu, Republika Srpska imala odgovor.

"Ne bih savjetovao nikome da na tu temu pravi neke svoje računice, jer će odgovor Republike Srpske biti jasan i nedvosmislen. Ako neko želi da testira Republiku Srpsku, samo neka izvoli", poručio je Višković.

Komentarišući tvrdnje opozicije u Srpskoj da posljednja pomoć Vlade građanima stiže kasno i da je trebalo reagovati mnogo ranije, Višković je rekao da Vlada Srpske građanima pomaže tokom cijele pandemije virusa korona.

"Republika Srpska je za te namjene izdvojila značajna sredstva i možemo se pohvaliti da smo možda bolje neke stvari uradili u pandemiji nego mnogo moćnije zemlje. Mi smo u svakom momentu imali dovoljno medicinske i zaštitne opreme, smještajnih kapaciteta i svega što je trebalo u pandemiji", podsjetio je Višković.

On je naveo da je Vlada pomagala privrednicima, realnom sektoru, te da je povećavala plate i penzije i da to radi u kontinuitetu.

"Mi smo jedina vlada u okruženju, regiji, pa možda i šire, koja od maja ide sa povećanjem plata od 10 odsto u javnom sektoru, koliko povećavamo i penzije, kao i boračka i socijalna davanja. Povećanje plata, penzija i socijalnih davanja imali smo i u januaru. Onda se pojavi opozicija koja to kritikuje i kaže trebalo je prije. Ta priča nema utemeljenje u zdravom razumu", naglasio je Višković.

Premijer Srpske je podsjetio, između ostalog, i na jednokratne pomoći Vlade za demobilisane borce od po 100 KM, novčanu pomoć Crvenom krstu i javnim kuhinjama, te robne pakete socijalno ugroženima.

"Razumijem opoziciju i ne očekujem da pohvali rad Vlade. Opozicija i treba da kritikuje, jer na taj način se bore da dođu na vlast, ali ovako kako oni rade i kako su radili, moraće još da sačekaju", rekao je Višković.

On je ponovio da Vlada Srpske čini sve da Republika Srpska iz globalne turbulentne situacije izađe stabilno, te pozvao dijasporu da ulaže u Srpsku, koja će im omogućiti najpovoljnije uslove za investicije.

BOŠNJAČKI POLITIČARI OČEKUJU UNITARNU BiH

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da pojedini predstavnici bošnjačkog naroda žele da sukob u Ukrajini poistovjete sa određenim dešavanjima i problemima u BiH, te da su njihova očekivanja da bi mogli da iskoriste ukrajinsku krizu i završe ono što su započeli devedesetih godina da bi dobili unitarnu BiH.

Višković je rekao da Republika Srpska ne želi nikome u BiH ništa loše i da je za nju BiH sastavljena od dva entiteta i tri naroda.

"Želimo da živimo i radimo u okviru Dejtonskog sporazuma i naša je poruka da smo za mir, stabilnost, razvoj i prosperitet. Rat i izazivanje nestabilnosti nikome ne ide u prilog", poručio je Višković za Televiziju srpske dijaspore.

On je naglasio da bezbjednosna i svaka druga situacija u BiH, bar što se tiče Srpske, nije ugrožena i da nema nijednog razloga da bilo ko strahuje od bilo kakvog sukoba u BiH.

Višković je dodao da ne postoje direktni pritisci na Srpsku, ali postoje određeni pritisci na BiH kada je riječ o zauzimanju stava o sukobu u Ukrajini i uvođenju sankcija Rusiji.

On je ponovio da je jedino ispravan stav Srpske, a to je da BiH ostane neutralna kada je riječ o ovom sukobu i da vodi računa o svojim interesima, dok su razmišljanja u Federaciji BiH drugačija.

Premijer Srpske je naglasio da su rat i razaranje nešto što nikome ne treba i da treba učiniti sve da i sukob u Ukrajini što prije stane, naglasivši da se posljedice osjećaju i na našim prostorima.

On je naveo da su cijene energenata "izgubile kontrolu" na svjetskim berzama, ali da Srpska ima sreću kada je riječ o električnoj energiji koju proizvodi i više nego što je potrebno za domaće potrebe i izvozi.

Višković je rekao da zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji Srpske sa "Gaspromom", ali i oslonjenosti na Srbiju, nije bilo rasta cijene gasa.

"Naša cijena gasa bila je vezana za naftu i taj mali ili beznačajan rast u odnosu na svjetske berze bio je isključivo vezan za rast cijene nafte. Svjedoci ste da je cijena gasa u jednom momentu na svjetskim berzama išla na 3.000 dolara na 1.000 kubika. Mi smo u ovom momentu u Republici Srpskoj ispod 400 dolara i nismo tu cijenu prelazili", naveo je Višković.

Govoreći o vraćanju nadležnosti sa nivoa BiH na Srpsku, Višković je istakao da je to proces koji nije moguće završiti za mjesec dana ili pola godine, već ostaje kao obaveza i onima koji će u nekom narednom periodu predstavljati institucije Srpske.

"Ne tražimo ništa što je van Dejtonskog sporazuma, ali morate biti svjesni činjenice da je značajan dio nadležnosti Srpske otet odlukama visokih predstavnika i nametanjem. U donošenju nekih tih odluka učestvovali su i predstavnici iz Srpske", rekao je Višković.

On je dodao da je vrijeme pokazalo da neke od institucija, formirane u tim procesima, nikada nisu zaživjele, poput Komisije za koncesije BiH koja do danas nije donijela nijednu odluku, a uredno imaju primanja.

"Kada postavite pitanje da li nam je potrebna takva institucija odmah vas proglase separatistima i rušiteljima BiH. To je normalnom razumu neobjašnjivo", ocijenio je Višković.

On je dodao da budžet BiH nije u stanju da finansira ni trenutni kapacitet Oružanih snaga BiH, koje nemaju sredstava za elementarne stvari.

"Nije poruka iz Republike Srpske samo da ukinemo Oružane snage BiH. Hajde da smanjimo broj pripadnika Oružanih snaga na neki broj koji je potreban BiH, hajde da donesemo odluku da je BiH demilitarizovana, odluku da te Oružane snage budu u poziciji i ljudski i stručno i tehnički sposobne da mogu reagovati u ekstremnim situacijama kao što su poplave, požari...", zaključio je Višković.

SRPSKA LIDER U EVROPSKIM INTEGRACIJAMA U BiH

Republika Srpska je lider u evropskim integracijama u BiH i posljednjih 15 godina svoje zakonodavstvo usaglašava sa zakonodavstvom EU, izjavio je premijer Radovan Višković.

"Republika Srpska je opredijeljena da se kreće na evropskom putu i jedino što tražimo jeste da se striktno poštuje mehanizam koordinacije koji je usvojen u BiH, što u prevodu znači da ne želimo po svaku cijenu u EU, ako na tom putu gubimo naše nadležnosti", rekao je Višković za Televiziju srpske dijaspore.

Višković je naveo da Republika Srpska samo traži da se uvaži ustavno uređenje BiH i da Republika Srpska, kao sastavni dio BiH, zajedno sa drugim entitetom bude članica EU, a ne da se pod plaštom evropskih integracija razvlašćuje i da se njene nadležnosti prenose na nivo BiH.

"To nije cilj evropskih integracija, već pojedinaca i mi na te stvari ne možemo pristati", naglasio je Višković, dodajući da poruke koje dolaze iz EU posljednjih nekoliko godina obeshrabruju zemlje koje nisu članice.

Govoreći o značajnim regionalnim infastrukturnim projektima, Višković je istakao da oni idu svojim tokom, te napomenuo da je regionalna saradnja više nego značajna za Srpsku i BiH.

Višković je izrazio opredijeljenost Republike Srpske regionalnom projektu "Otvoreni Balkan", koji je pokrenula Srbija, pridružile se Albanija i Makedonija.

"Mi iz Republike Srpke smatramo da je to više nego potreba i za BiH, međutim u drugom entitetu smatraju da BiH ne bi trebalo da bude u tom projektu, što, po meni, nije razumno i normalno objašnjenje. To je više ona neka bolest po principu `ako je to pokrenula Srbija, u tome ne bi trebalo da učestvuje BiH`", smatra Višković.

Prema njegovim riječima, BiH u cjelini značajno gubi zato što već nije dio "Otvorenog Balkana".

"Nadam se da će u drugom entitetu prevladati razum, jer čak i privrednici iz drugog entiteta traže od svojih predstavnika vlasti da se prihvati ta inicijativa, koja podrazumijeva protok ljudi i roba, a da se ne gube sati i dani na graničnim prelazima", rekao je Višković.

Višković je naveo da privreda ne trpi politiku i ne poznaje granice, te da su privrednici ljudi koji su uložili svoj novac i znanje i žele da svoj proizvod plasiraju na druga tržišta van granica BiH.

"Da bi u tome uspjeli oni ne mogu nepotrebno gubiti vrijeme na graničnim prelazima, ne treba da imaju administrativne barijere, koje se u doba informacionih tehnologija mogu lako otkloniti", napomenuo je Višković.