Dodik je za "Ruski reporter" rekao da je daleko od realnosti mogućnost da Bih uvede sankcije Rusiji, te da bi on odbio članstvo u EU ako bi to bio uslov ulaska u Uniju. 

On je dodao da je ruska pozicija prema BiH principijelna, da Moskva poštuje međunarodno pravo, što Republici Srpskoj daje određenu sigurnost, pošto Zapad stalno krši međunarodno pravo. 

"Briga o poštivanju tog prava nam je ogromna pomoć od Rusije. Zahvalan sam Rusiji i za podršku, prije svega, u UN i Savjetu bezbjednosti, jer se tako može čuti i naš glas", rekao je Dodik i zahvalio ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu. 

Komentarišući ocjene pojedinih američkih instituta da Rusija, navodno, podržava srpski separatizam u BiH i da priprema rat po "ukrajinskom scenariju", Dodik je naveo da su to besmislice, stereotip koji se koristi za mobilizaciju zapadne publike protiv "zlih Rusa koji samo treba da prođu Balkan i eto ih odmah u Vašingtonu". 

On je podsjetio da Rusija uvijek izjavljuje da podržava ustavni poredak BiH i nikada nije učinila ništa da destabilizuje ovu zemlju, niti je preduzimala akcije koje bi se mogle ocijeniti kao udar na ustavni poredak BiH. 

Dodik je rekao da ne zavisi od Rusa kako će se razvijati situacija u BiH, nego, nažalost, to više zavisi od Evropljana i Amerikanaca koji su uključeni u proces. 

"Ako se neko ovdje miješa, to nisu Rusi. Veoma bih volio kada bi Rusija došla ovdje i bila protivteža zemljama Zapada, ali se to ne dešava. Zapadu ne smeta da stalno kritikuje Rusiju, a pri tome se sami aktivno miješaju u naše unutrašnje stvari, formiraju Oružane snage BiH kao vojsku NATO-a, a ne naroda ove zemlje. Rusija ništa slično ne radi. SAD se miješaju u sistem bezbjednosti BiH, a ne Rusi. Tako da je to prosto nevjerovatna laž", poručio je Dodik. 

On je podsjetio da je na jednom sastanku sa glavnokomandujućim NATO-a u Evropi, nakon tvrdnji Željka Komšića o jakom uticaju Rusije u BiH, upitao komandanta NATO-a da li može to da potvrdi, ali da je ovaj oćutao i ništa nije mogao da kaže. 

Dodik je ocijenio da evropska perspektiva BiH teoretski može da postoji, ali u realnom životu je daleka i gotovo neostvariva, te podsjetio na probleme u Evropi od "Bregzita", do migrantske krize, destabilizacije evra, "ukrajinske krize", zbog čega se ne može očekivati da EU brzo sprovede politiku proširenja. 

"I ovdje se osjeća umor. Narod u Republici Srpskoj je već umoran od EU. EU više ne asocira na neku korist, nego na zvanične strukture i njihove pozicije", rekao je Dodik. 

Govoreći o BiH, Dodik je ponovio da je BiH privremena, kao i Dejtonski sporazum, te da je realna perspektiva da se dođe do razlaza "po linijama, koje su opredijeljene Dejtonskim sporazumom". 

"Hrvati i Bošnjaci će se lako razići, jer ne mogu normalno da žive zajedno. Ono što ostaje moglo bi se nazvati Republika Srpska, Herceg-Bosna i Bosna, a između njih bi se mogla organizovati neka vrsta saradnje koja bi garantovala sva civilizacijska dostignuća - slobodno kretanje ljudi i dobara, da nema nikakvih ekscesa, a mi bi bili dobri susjedi", kaže on. 

Prema njegovim riječima, svako bi upravljao svojim resursima na svoj način, ne bi bilo stagnacije i smetnji. 

"Mnogo je primjera gdje su Bošnjaci blokirali razvojne programe u Republici Srpskoj - to je neprihvatljivo. Sada smo jednostavno prisiljeni da trpimo, jer nas velike sile koje su se zaigrale u svojim igrama `velikih projekata` jednostavno ne vide i ne žele ni da slušaju. Ali, to ne znači da moramo odustati od sebe i svog subjektiviteta, od svoje Republike Srpske", rekao je Dodik. 

Komentarišući izjavu hrvatskog predsjednika Kolinde Grabar Kitarović da u BiH živi 5.000 selafista, odnosno ukupno 10.000 pristalica radikalnog islama, Dodik je rekao da je to tačno i da samo naivni i zlonamjerni ljudi mogu da pomisle da predsjednik Hrvatske samovoljno istupa sa takvim podacima. 

On je dodao da je poznato da je Hrvatska za vrijeme rata u BiH propustila preko svoje teritorije 4.500 "svetih ratnika islama", mudžahedina na teritoriju BiH i da ima tačno podatke za to. 

Dodik je naveo da je znatan broj mudžahedina ostao u BiH, oženio se, a među njima ima takozvanih "spavača" koji čekaju svoj trenutak za akciju, kada dobiju nalog. 

Prema njegovim riječima, i znatan broj lokalnih mislimana se značajno radikalizovao. "BiH zauzima prvo mjesto među zemljama Evrope po broju boraca koji se bore na strani takozvane "Islamske države" u Siriji. A ako se dodaju i salafije i radikalne islamske grupe, lako se mogu dobiti te cifre", naveo je Dodik. 

On je rekao da nema zvaničnih podataka o tome koliko se islamskih boraca vratilo iz Sirije u BiH, te dodao da muslimanska strana u BiH pokušava da smanji taj broj, a u prikrivanju učestvuje i dio međunarodne zajednice koja ne želi da objavi prave cifre. 

"Teško je utvrditi tačan broj. Ovdje se ne nalaze samo borci `Islamske države` nego i njihove žene i djeca, braća, sestre... Mislim da u BiH namjerno ne izlaze sa podrobnim informacijama", rekao je Dodik i podsjetio da zapadni izvori govore o 500 boraca, a teško je očekivati da će oni promijeniti svoju ideologiju čim pređu granicu BiH. 

Prema njegovim riječima, može se govoriti o postojanju realne opasnosti, ako se uzme u obzir da je balkanski region bio glavna maršruta za migrante koji su prolazili, mnogi bez bilo kakvih dokumenata. 

Govoreći o ulozi Turske u regionu, Dodik je rekao da Turska, koja je ranije proizvela niz problema, nikada nije skrivala ambicije da podržava lokalnu islamsku zajednicu, te dodao da je za njega sada prihvatljiv kurs koji sprovodi turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, kao što je saradnja na nekim ekonomskim i infrastrukturnim projektima kao što je izgradnja auto-puta. 

"Tako postižemo međusobno razumijevanje. Istovremeno, bilo koje političko miješanje Turske radi smanjenja značaja naroda u zemlji, mi ne bismo pozdravili. Ali, dva puta sam se sreo sa Erdoganom i nisam sa njegove strane primijetio takav pristup. A da li se nešto drugo dešava na susretima gdje ne prisustvujem, ne znam", rekao je Dodik. 

On kaže da je sklon vjerovanju da sarajevski političari češće zloupotrebljavaju i pozivaju se na Tursku i Erdogana, nego što bi on sam /Erdogan/ htio. 

"Ako bi ovdje postojali slični problemi, teško da bi Turska toliko snažno razvijala svoje prisustvo u Srbiji, posebno u dijelu investicija i finansijske podrške raznim projektima", smatra Dodik. 

Govoreći o ulozi Kine na Balkanu, Dodik je rekao da ovu zemlju prihvata kao veoma prijateljsku i da Srpsku zadovoljava kineska pozicija da se ne miješa u unutrašnja pitanja drugih država, za razliku od Zapada. 

Dodik je naveo da Kinezi nastoje da prodube saradnju, povećaju investicije, razviju infrastrukturu, pošto je teško za Srpsku da privuče slične investicije sa Zapada, tako da je jedini resurs - Kina. 

"Imamo nekoliko dobrih projekata sa kineskim kompanijama i nastavićemo saradnju", rekao je Dodik, podsjetivši da i zapadne zemlje sarađuju ekonomski sa Kinom. 

Govoreći o Krimu, Dodik je rekao da je za njega to Rusija, ali da teško da će BiH priznati Krim, jer nije dovoljan samo njegov glas. 

"Smatram da je to neophodno učiniti, ali imajući u vidu sadašnji odnos snaga u Predsjedništvu BiH, gdje su dva člana na zapadnim pozicijama, nisam siguran da to mogu postići", napomenuo je Dodik. 

On smatra da Krim nije trebalo uopšte izuzimati iz Rusije i da je to bila greška komunista koju sada revno brani Zapad, dodajući da bi veoma želio da posjeti Krim, te da će izabrati vrijeme za posjetu i da ne vidi razlog zašto taj posjeta ne bi mogla da se desi. 

Dodik ocjenjuje da je najbolji scenario da ruski narod u Ukrajini dobije svoja posebna prava i da može da sarađuje sa Rusijom, te dodaje da nikome ne bi savjetovao "bosanski scenario", kako navode pojedini analitičari na Zapadu i u Rusiji.