"Mi smo jedni na druge naslonjeni i upućeni ekonomski, politički, porodično, kako god želite da gledate. Objektivno ne postoje neki ozbiljni problemi. Međutim, u javnosti se uporno pokušava stvoriti drugačiji utisak. Govorio sam u parlamentu o sporazumu o granici koji je s Hrvatskom potpisan prije 21 godinu. Još ga nismo ratifikovali, a nameću se rasprave o tome je li hektar šume s jedne ili druge strane granice. Tu se traži način da se napravi incident ili neslaganje s drugom zemljom", ukazao je Tegeltija.

On je naglasio da BiH mora razgovarati na ravnopravnim partnerskim odnosima s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, te da najprije treba da ostvare ekonomske interese i pokušaju se komunikacijski povezati.

"Mi imamo veoma spor transport roba, usluga, čime otežavamo ekonomski napredak BiH i susjeda. Političke poruke koje se šalju iz BiH našim susjedima često se daju za dnevnopolitičke potrebe u ovoj zemlji, a nakon toga se pitamo zašto nemamo bolje odnose. Na sto treba staviti sva otvorena pitanja, prestati komunicirati preko medija te da diplomatija i stručnjaci rade svoj posao, bilo da je riječ o pitanjima granice, sukcesije, povezivanja...", ocijenio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je za "Večernji list", izdanje za BiH, rekao da BiH na putu ka EU stoje stvari koje nisu teške za realizovati, dok su pojedine već završene, kao što je Revidirana strategija procesuiranja ratnih zločina za koju bošnjačka strana iz sebi poznatih razloga ne želi da glasa.

"U BiH se pokušava donijeti veliki broj materijala u jednome paketu kao neka vrsta kompromisa iako sam ja zagovornik da ispunjavamo jedan po jedan uslov. Tu imamo veoma dobrih i potrebnih zakona koje treba donijeti, ali ima i stvari oko kojih se nećemo tako brzo moći dogovoriti... Proces pridruživanja EU, sa 14, osam ili šest ili koliko god bude tih kriterijuma, neće biti važan ako mi ne budemo radili. Tada nećemo ispuniti nijedan uslov", istakao je Tegeltija.

On je ocijenio da su kriterijumi prema BiH mnogo stroži nego što su bili prema zemljama koje su prošle proces u kojem se nalazi BiH.

"Postoji mnogo uslova koji su vezani za početak, a neki čak i za sam završetak. Uz sve to, imate uslov da je 'postignut zadovoljavajući napredak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji'. To znači da nemate jasan i mjerljiv učinak šta je potrebno da BiH učini u procesu pridruživanja EU. Mi smo jasno definisali ključne uslove unutar 14 prioriteta. Dobijali smo i informacije da je dovoljno ispuniti pet ili šest uslova i da ćemo dobiti kandidatski status", istakao je Tegeltija.

On je naveo da je Savjet ministara zadužio Komisiju za evropske integracije da pripremi akcioni plan za realizaciju tih 14 prioriteta te metodologiju za izradu programa za približavanje EU, naglasivši da su to dva veoma važna dokumenta koja treba usvojiti kroz Mehanizam koordinacije.

Na pitanje da prokomentiraše pritiske političara na pravosuđe u BiH, ali i ocjene Evropske komisije da pravosuđe nije nezavisno, a posebno se pri tome prstom upire u Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/, Tegeltija je rekao da je medijski veoma vješto stvorena slika da je sada najvažnije smijeniti rukovodstvo VSTS-a, pa će se time automatski riješiti svi problemi s pravosuđem.

"Potpuno sam siguran da su našem pravosuđu potrebne reforme, ali ne mogu se pri tome birati segmenti ili zakoni koje treba donijeti. Potrebna je sveobuhvatna reforma ali bez toga da unaprijed odredite mete prema nekima. Bojim se da je to trenutna situacija s VSTS", istakao je Tegeltija.

Kada je riječ o pritisku na pravosuđe o kojem je govorila glavni tužilac Gordana Tadić, Tegeltija je naveo da političari ne treba da komentarišu predmete, posebno koji su u fazi istrage, nego treba pustiti pravosuđu da radi i donosi odluke na osnovu zakona.

"Siguran sam da svi mogu doći i dokazati jesu li nešto pogriješili. Atmosfera pritiska i prijetnji nije ništa dobro donijelo pravosuđu ni društvu. Ako danas govorite kako je jedan narod na udaru procesuiranja, onda ćete sutra sigurno imati takve primjedbe iz reda drugog naroda. Razumijem da ljudima u pravosuđu u ovom trenutku nije nimalo lako raditi i donositi odluke. Pozivam sve da se uzdrže od davanja teških izjava jer to stvara nesigurnost kod onih koji trebaju provoditi zakone u BiH", naglasio je Tegeltija.

Govoreći o priznanju političar godine u BiH koji mu je dodijeljen na manifestaciji "Večernjakov pečat", Tegeltija je rekao da su nagrade i priznanja sigurno nešto što prija čovjeku, daje mu osjećaj da neko prati njegov rad i da je procijenio da je vrijedan te nagrade.

"Kada radite javni posao, morate biti spremni da trpite kritike, ali i ponekad dobiti priznanje. Zbog toga je ovo priznanje, upravo u ovom trenutku kada radim ovaj posao, jedan značajan podsticaj za nastavak rada. Posebno me raduje što se primijetilo da smo pokušali napraviti iskorak u Savjetu ministara", rekao je Tegeltija.

On je ocijenio da je "Večernjakov pečat" sam po sebi specifičan jer je raspon nagrada širok i obuhvata mnoge segmente života. "Neki žive od javnog priznanja, a mi, političari ipak živimo više od priznanja građana na izborima. Kad dobijete ovakvu prestižnu nagradu, mislim da će i građani bolje prepoznati moj i rad političke stranke kojoj pripadam, ali i institucije u kojoj radim. U svakom slučaju, ponosan sam na priznanje i nadam se da će u sljedećem razdoblju i 'Večernjak' biti zadovoljan što se opredijelio da nama dodijeli to priznanje", dodao je Tegeltija.

On je rekao da je manifestacija "Večernjakov pečat" nadmašio i granice BiH jer se afirmišu ljudi koji imaju korijensku vezu s ovom zemljom. "Ova manifestacija zbog svoje širine pokazala se kao ona u toku koje se dobijaju najrelevantnija priznanja u BiH. Postoje i druge manifestacije koje imaju sličan karakter, ali se za malo njih može reći da ih je javnost tako prihvatila", istakao je Tegeltija.

On je dodao da je potrebno više ovakvih manifestacija i događaja koji će promovisati dobre stvari i dobre odnose u BiH.