Tegeltija je istakao da su blokirana sredstva za mnoge započete projekte koji su ispregovarani u mandatu vlasti od 2014. do 2018. godine, ali i za projekte koji su u međuvremenu ugovoreni kao što je grant za Gradišku u iznosu od 15 miliona KM ili nastavak projekta "Vodovod i kanalizacija" kojim je obuhvaćen veliki broj lokalnih zajednica u Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH).

"Svi ti projekti trebali su da budu samo ratifikovani. Time bi bile nastavljene investicione aktivnosti", rekao je Tegeltija u intervjuu Srni.

On je ocijenio da je u periodu od 2014. do 2018. godine u entitetima vođena odgovorna ekonomska politika što je omogućilo rast bruto domaćeg proizvoda.

"Završen je proces fiskalne konsolidacije u oba entiteta i reforma tržišta rada usvajanjem zakona o radu u situaciji kada su bili protesti ispred parlamenata Srpske i FBiH. Taj zakon je bio imperativ za BiH. Bio je ogroman otpor, a dvije godine poslije vidimo da rastu plate i u javnom i u privatnom sektoru", istakao je Tegeltija.

Sada se zna, kaže on, koja pitanja treba rješavati, a postoji i visok stepen konsenzusa jer su entitetske vlade usvojile takozvanu Reformsku agendu dva za period 2019-2022. godine.

"Ali u BiH uglavnom nedostaje spremnosti da sve reforme budu provedene i često nedostaje spremnosti da to bude urađeno na vrijeme. Ono što smo mogli da uradimo u 2019. godini zahtijevaće korekcije za pojedine reforme u 2020. godini jer se jednostavno kasni sa njima", naglasio je Tegeltija.

PRIORITETI U RADU - EKONOMIJA I EVROPSKE INTEGRACIJE

Tegeltija je naglasio da će prioriteti u radu novog Savjeta ministara biti ekonomija i evropske integracije u okviru kojih će biti vršene reforme u mnogim oblastima uključujući i ekonomiju, a poslije toga dolaze na red pitanja kao što su migracije, položaj mladih, žena i drugih osjetljivih kategorija, odnosi unutar BiH i saradnja sa međunarodnim finansijskim i drugim institucijama.

Predsjedavajući Savjeta ministara je dodao da je u svom ekspozeu jasno rekao da je opredijeljen za vladavinu prava, Dejtonski sporazum i ustavne nadležnosti unutar BiH.

"Sve je to definisano u mehanizmu koordinacije i neće biti problema u procesu pridruživanja EU ukoliko bude poštovan mehanizam koordinacije. Uradiću sve da unaprijedim saradnju između entiteta i Savjeta ministara, ne pokušavajući na bilo koji način da pokažem da smo Savjet ministara ili ja iznad bilo koga. Pokušaću da pokažem da smo Savjet ministara i ja kao predsjedavajući partneri svima u BiH koji nose odgovornost za rast privrede, ali i poboljšanje ukupnog stanja u društvu", poručio je Tegeltija.

Sastanak sa premijerima entiteta, dodao je on, iniciraće prije nego što bude izabran Savjet ministara da bi razmotrili prve pravce djelovanja.

"Sastanke vlada entiteta i Savjeta ministara i personalne sastanke nas trojice nećemo svoditi na protokolarne. Pokušaćemo da kvartalno budu pripremljene teme i sve izdogovarano između ministarstava, da bi zajedničke sjednice bile mjesto potvrđivanja tih odluka, a ne da na njima otvaramo priče, teme i političke rasprave. Trebamo ljude koji su spremni da traže rješenja, a ne one koji traže izgovore da nešto ne bi bilo urađeno. Imamo previše izgovora u ovoj zemlji, a treba nam mnogo više dogovora", naglasio je Tegeltija.

On je istakao da su u setu otvorenih pitanja koja treba brzo rješavati i kadrovska, navodeći da se, prema informacijama koje je dobio iz Zvizdićevog kabineta, u različitim fazama nalazi oko 20 imenovanja koje bi trebalo završavati u Savjetu ministara, te da su neki konkursi u toku.

"Nakon konstituisanja Savjeta ministara prvo moramo analizirati da li su te procedure urađene u rokovima, u skladu sa političkim dogovorima, a potom ćemo pristupiti ili imenovanju tih ljudi ili čemo poništiti procedure ukoliko je bilo šta sporno. U nekim veoma važnim institucijama čelnim ljudima istekli su mandati, nekima su produženi na čudan način i mimo zakonskih rješenja, ali vidjećemo sve to kada počnemo da radimo", najavio je Tegeltija.

USVAJANJE BUDŽETA - U PRVOM KVARTALU 2020.

Govoreći o usvajanju budžeta institucija BiH za 2020. godinu, Tegeltija je naveo da je realno očekivati da to bude učinjeno u prvom kvartalu 2020. godine ukoliko Savjet ministara bude izabran do kraja ove godine.

"Struktura budžeta zavisi prije svega od Fiskalnog savjeta BiH koji usvaja globalni fiskalni okvir kojim se definiše koliko sredstava zajedničkim institucijama pripada sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje. Savjetodavna grupa Fiskalnog savjeta radi, postoje tri ili četiri varijante globalnog fiskalnog okvira, ali još nisu utvrdili konačan prijedlog za Fiskalni savjet", rekao je Tegeltija u intervjuu Srni.

Govoreći o odnosima sa susjedima, Tegeltija je naglasio da je u posljednje vrijeme previše otvorenih pitanja, a još više nepotrebnih političkih izjava koje nisu doprinosile dobrosusjedskim odnosima i rješavanju sporova.

"Najvažnije pitanje kojim treba da se bavimo je kako unaprijediti ekonomsku saradnju. Dugo postoje otvorena pitanja u vezi sa granicom, a u posljednje vrijeme su na čudan način otvorena i nova, ali se nadam da će biti spremnosti da se o tome dogovara. Žao mi je što je i Trgovska gora postala otvoreno pitanje i što nema dobrih povratnih informacija sa hrvatske strane. Tu veliku ulogu mora odigrati Predsjedništvo BiH da pokušamo da zaštitimo našu teritoriju od nuklearnog otpada. BiH u tom slučaju može mnogo da izgubi, a Hrvatska neće ništa dobiti, osim lošeg susjeda", kaže Tegeltija.

PDV SE NE MOŽE MIJENJATI BEZ KONSENZUSA

Govoreći o tvrdnjama opozicije u Srpskoj da se zalaže za povećanje stope PDV-a, Tegeltija je rekao da kada neko traži izgovor da nešto ili nekoga ne podrži, onda pokušava da nađe problem ili opravdanje za svoje reakcije.

On je podsjetio da je Vlada Srpske od 2011. godine dva puta pripremala izmjene Zakona o PDV-u koje su podrazumjevale uvođenje difirencirane stope i predlagala ih partnerima u FBiH, ali za to nije dobila podršku.

"Tada smo definisali vrlo uzak krug proizvoda koji bi bili oporezivani po diferenciranoj, odnosno nižoj stopi. Uprava za indirektno oporezivanje je tada uradila studiju u kojoj je navedeno da bi uvođenje difirencirane stope bilo loše rješenje, ali ja i dalje smatram da to nije loše. Poslije toga se prestalo razgovarati o uvođenju diferencirane stope", istakao je Tegeltija.

Kada je 2015. godine usvajana Reformska agenda jedan, podsjetio je on, rečeno je da ukoliko nije moguće na drugi način omogućiti rasterećenje rada da će se razmišljati i o promjenama u oblasti indirektnih poreza.

"Srpska je uspjela nešto napraviti povećavajući neoporezivi dio dohotka i blago smanjujući neke doprinose, ali nije bilo ozbiljnog pomaka u procesu rasterećenja privrede. Samo u tom kontekstu se može govoriti o povećanju stope PDV-a i ukoliko to bude dio zajedničke priče sa entitetima, koja se odnosi na rasterećenje privrede i smanjenje zbirne stope doporinosa koja treba da dovede do povećanja plate svih zaposlenih. PDV se nikada ne može mijenjati ukoliko nema konsenzusa u BiH", kaže Tegeltija.

On je naveo da je novi zakon o PDV-u već dugo u proceduri, te da se u njemu ne govori o uvođenju diferencirane stope, niti o promjeni stope PDV-a, već uglavnom o tehničkim izmjenama.

"Ukoliko bude spremnosti, prije svega, u entitetima spreman sam otvoriti pitanje kompletnog Zakona o PDV-u i svih stvari o kojima govorim, uključujući i Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima", poručio je Tegeltija.

On je rekao da je odmah nakon potvrde imenovanja za predsjedavajućeg u parlamentu započeo konsultacije sa političkim partijama o formiranju Savjeta ministara i kandidatima za ministre.

"Konsultacije idu u veoma dobrom pravcu, a jedini problem je što smo limitirani vremenom ukoliko želimo da sve završimo do kraja godine. Dolaze praznici i ako ne budemo brzo radili može se desiti da proces formiranja Savjeta ministara bude prenesen u 2020. godinu. Obavio sam najveći dio razgovora i vjerujem da bi danas ili sutra mogli da završimo proces konsultacija i da do srijede imamo imena", naglasio je Tegeltija.

On je dodao da kao predsjedavajući mora da donese odluke o imenovanju tih ljudi poslije čega ih upućuje na provjere u Centralnu izbornu komisiju i Agenciju za istrage i zaštitu BiH da bi dobili potvrdu da nema prepreka da budu imenovani za ministre.

"Parlament je iskazao dobru volju da 18. i 23. decembra mogu da okupe parlamentarce da bismo sve završili do kraja godine. Nadam se da ćemo moći predložiti devet ministara i deset zamjenika ministara u jednom od ova dva termina", rekao je Tegeltija.

OPOZICIJA MIJENJA STAVOVE KAKO MIJENJA STOLICE

Komentarišući činjenicu da predstavnici opozicije u Srpskoj nisu glasali za potvrđivanje njegovog imenovanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a da su prije četiri godine podržali ekspoze Denisa Zvizdića u kojem su kao ciljevi jasno navedene i stvari koje predstavljaju prenos nadležnosti sa Srpske na nivo BiH, Tegeltija je u intervjuu Srni istakao da ni on ne bi glasao za kandidate iz SDS-a i PDP-a, ali da ne bi omalovažavao bilo kojeg kandidata iz tih stranaka.

"To ne bih učinio iz prostog razloga jer znam da treba biti ispoštovana ustavna procedura i da nakon osam godina za predsjedavajućeg Savjeta ministara na red dolazi kandidat iz Srpske koji je izborni pobjednik. Ne bih glasao protiv, bio bih uzdržan. Taj nivo omalovažavanja i potcjenjivanja koji su iskazali pojedini predstavnici SDS-a i PDP-a za mene kao čovjeka je razočaravajući. I oni tako ne misle, već je to pokušaj dodvoravanja onima koji su ih do sada držali u vlasti, očekujući da još nešto može da se promijeni kako bi se zadržali", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, ono što su SDS i PDP podržali u Zvizdićevom ekspozeu pokazalo se kao kamen spoticanja tokom prve dvije godine rada zajedničkih institucija BiH i vlada entiteta.

"Potrošili smo dvije godine dok smo usvojili mehanizam koordinacije koji odgovara ustavnim rješenjima, a rješenja koja su se našla u Zvizdićevom ekspozeu nikada nisu implementirana i o njima se ne razgovara jer je jasno da za to ne postoji ni minimum saglasnosti. U trenutku kada je formirana vlast nakon izbora 2014. godine jedini cilj koji su oni imali bio je da uđu u vlast i prihvatili su sve ono što je neko drugi pripremio i mislio da se to može implementirati", istakao je Tegeltija.

Govoreći o istupima predsjednika SDS-a Mirka Šarovića i funkcionera te stranke Dragana Mektića koji su se na sjednici Predstavničkog doma pozivali na stavove institucija Srpske, iako su ih ignorisali cijeli svoj mandat u Savjetu ministara, Tegeltija je rekao da je jedan od poslanika rekao da od toga gdje je stolica zavisi i pogled onog ko sjedi u njoj.

"Šarović i Mektić su promijenili svoje stolice u parlamentu, a posljedica toga je i promjena njihovih pogleda. Volio bih da su Šarović, Mektić i ostali opozicioni poslanici iz Srpske i do sada glasali i ponašali se onako kao što sada govore kao opozicija. Ako se budu ponašali onako kako su govorili u prethodnih nekoliko dana onda će Srpska imati jedinstven stav u Sarajevu što se dugo vremena nije desilo. Ali, smatram da je to pokušaj da zadrže pozicije u Savjetu ministara", ocijenio je Tegeltija.