Vještaci Berko Zečević i Јasmin Terzić zajedno su sačinili nalaz i mišljenje na zahtjev odbrane.

Zečević je rekao da je zadatak bio, između ostalog, da se procijeni vjerodostojnost podataka u dostupnim dokumentima istražnih organa, kao i da se izvrši termobalistička analiza dva projektila koja su pala 3. juna 1995. godine na Kalinovik.

Govoreći o padu prvog visokoeksplozivnog projektila, Zečević je istakao da tom prilikom niko nije smrtno stradao, ali da su se u dokumentaciji navodila oštećenja prozora, ali ne i fasade, kao i da mjesto pada nije bilo definisano u skladu sa standardima.

Na fotografijama sa mjesta događaja ukazivalo se na oštećenja na fasadama zgrada.

Kada je riječ o drugom projektilu koji je pao istoga dana, Zečević je naveo da je, prema zapisniku, stradala jedna djevojčica, a petoro djece ranjeno, te da su, između ostalog, pronađeni tragovi crvene boje koja podsjeća na krv, prenosi Birn.

Vještak je naglasio da je izvještaj skice mjesta neprofesionalno urađen, da nisu precizno definisane karakteristike dimenzija kratera, niti su bili dostupni fragmenti, kao i da fotografije sa uviđaja nije dobio u boji.

U zaključku nalaza vještaka, prvi i drugi projektil koji su ispaljeni tog dana najvjerovatnije su došli iz pravca sjevernog ratišta. Takođe je navedeno da broj fragmenata ukazuje da je riječ o projektilima 122 i 130 milimetara.

Zečević je naglasio da su tijela koja bi se našla u zoni morala biti raskomadana, kao i lokve krvi, čega nije bilo u zapisniku.

Za treći projektil Zečević je rekao da je pao na oko 70 metara od Doma zdravlja, te da je nakon 25 godina "na jednoj livadi nemoguće išta uraditi".

Vještaci su svoj nalaz obrazlagali pomoću desetina fotografija s mjesta događaja, a prikazan je i video eksperimentalnog ispitivanja blast efekta projektila na tijelu svinja, koje su vršili Zečević i Terzić.

U skladu sa tim, vještaci su govorili šta bi se desilo sa tijelima zavisno od udaljenosti od centra eksplozije i projektila.

On je u više navrata istakao da artiljerijska oružja nisu precizna, suprotno mišljenju u nekadašnjoj Јugoslaviji, pojasnivši da, kada se gađaju urbani dijelovi, mora se očekivati da će biti kolateralnih civilnih žrtava.

Dreković je optužen da je u svojstvu nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa takozvane Armije BiH postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civila za vrijeme rata.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Dreković je u proljeće 1995. godine izdao direktnu, strogo povjerljivu naredbu artiljerijskim jedinicama na širem području opštine Konjic da izvrše neselektivno granatiranje Kalinovika, naseljenog Srbima.

U optužnici se navodi da je u granatiranju tokom maja i juna 1995. godine ubijeno jedno dijete od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih lica, te razoreno više objekata.

Unakrsno ispitivanje Zečevića i Terzića planirano je za 18. maj.