Evropska komisija objavila je izvještaj o uslovima koje zemlje treba da ispune kako bi zadržale bezvizni režim u Šengenskoj zoni, u kojem se kao nedostaci navode loša koordinacija BiH u upravljanju krizom i slabe presude na polju organizovanog kriminala i korupcije.
U trećem izvještaju se navodi da BiH mora da unaprijedi kapacitete za odgovore na krize, te da treba da se pozabavi pritanjem adekvatnog planiranja upravljanja migracijama i obezbjeđivanja funkcionisanja sistema za azil.
Prema procjeni Komisije, BiH mora da organizuje kampanje o pravima i obavezama u okviru bezviznog režima, da ojača kontrolu i nadzor granica, te da osigura efikasnu saradnju s članicama EU i evropskom agencijom za zaštitu granica Fronteks.
Kao jedno od važnih polja za unapređivanje u BiH, Evropska komisija navodi sprečavanje i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, te pranja novca i terorizma, usvajanjem i sprovođenjem zakona o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača.
Komisija ističe da BiH mora da radi i na obezbjeđivanju efikasnog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije.
U izvještaju se navodi i to da je BiH uložila velike napore kada se radi o kontroli granica i podizanju svijesti ljudi putem ciljanih kampanja informisanja o negativnim efektima zloupotrebe viznog režima, za šta je dokaz manji broj neosnovanih zahtjeva tražilaca azila iz BiH u zonu Šengen plus.
Komisija navodi i to da BiH nastavlja da se suočava sa izazovima protivzakonite migracije, uključujući dolazak državljana trećih zemalja na putu ka zoni Šengen plus.
Prema procjeni izvršnog tijela EU, BiH je potrebno unapređivanje upravljanja granicama i migracijom, uključujući u smislu kapaciteta za prijem i koordinacije između institucija na raznim nivoima vlasti.
"Ozbiljna prepreka i dalje je nedostatak efikasnog pristupa procedurama za azil, usljed vrlo ograničenih ljudskih resursa i operativnog kapaciteta", naglašava se u izvještaju.
U izvještaju je naglašeno i to da BiH ima nekoliko strategija koje su na snazi, naročito kada se radi o organizovanom kriminalu, krijumčarenju ljudi i integrisanom upravljanju granicama, ali da pravni okvir mora biti usklađen u cijeloj zemlji i prilagođen EU.
"Postoje sistematski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za sprovođenje zakona, zbog nedostatka usklađenosti krivičnog zakona u zemlji, koji je izazvan lošom koordinacijom institucija i vrlo ograničenoj razmjeni obavještajnih podataka", piše u izvještaju Komisije.
Komisija pominje i rupe u zakonu, koje koriste kriminalne organizacije koje su aktivne u BiH, kao i potrebu za pojačanom borbom protiv pranja novca i konačnim presudama u slučajevima korupcije na visokom nivou.
U izvještaju se iznosi zaključak da je BiH preuzela mjere na koje je skrenuta pažnja u prethodnom izvještaju Evropske komisije, najviše kada se radi o ispunjavanju uslova liberalizacije viza i mjerama protiv zloupotrebe bezviznog režima.