Potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić smatra da u BiH ne postoji spremnost za razgovor i da se bošnjački politički faktor uvijek krio iza leđa međunarodne zajednice koja je nerijetko pregovarala u njihovo ime.
"Ako nakon 26 godina od Dejtonskog sporazuma, dva konstitutivna naroda izraze nezadovoljstvo sa načinom na koji se vodi politika u BiH, sasvim je logično da se kaže, moramo sjesti za sto i razgovarati. Mene je strah nespremnosti političkog Sarajeva da se razgovara o svim otvorenim pitanjima", rekao je Špirić.
On ističe da ne stoji konstatacija da su zaključci Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti napad na ustavni poredak BiH.
"Nisam siguran da će ovi procesi popraviti stanje u BiH i riješiti ono što mi smatramo izazovima. Ova kriza je nastala od avgusta i još ne znam kome je trebala", rekao je Špirić za BHRT.
Špirić je naveo da u BiH nije ugoržen teritorijalni integritet i mir, ali da je problem što se ne poštuje Ustav BiH, a za to se krivac traži na jednoj strani, koja želi da se poštuje bazični Dejtonski mirovni sporazum.
On je ocijenio da je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko ključeve zajedničkih institucija "bacio izvan terena negdje u koprive", a da je nakon toga Ustavni sud BiH odlukom o imovini, o šumama stvorio političku krizu, te da ne zna kome kriza odgovara.
"Ne slažem se sa stavovima da ova politička kriza odgovara bilo kome u Republici Srpskoj, ni vlasti ni opoziciji, ali isto tako ne odgovara ni mnogima u Federaciji BiH. Ovdje se tražila pojačana međunarodna arbitražnost i arbitraža i vidjećemo u kojem pravcu će se razvijati procesi", rekao je Špirić.
On smatra da bi svi u BiH trebalo da traže kompromis i da bi, prije svega, visoki politički funkcioneri to trebalo da shvate kao poziv da sjednu za sto i traže rješenja.
"Nalazimo se između zaoštrene političke situacije i kompromisa. Kompromis je uvijek rješenje kada dođe do političkih tenzija, ne samo u BiH. Bojim se da u BiH, što se tiče domaćeg političkog faktora, stanuju samo visoki politički ucjenjivački kapaciteti", istakao je Špirić.
On je naveo da bi kompromis bio da se nametniti Inckov zakona stavi van sistema, a da se zaduži Savjet ministara da u određenom roku iznađe zakonsko rješenje koje će biti predmet parlamentarne rasprave i biti usvojeno.
"To bi možda bio kompromis koji nikome neće nanijeti štete, a omogućiće funcionisanje institucija", rekao je Špirić.
On je naveo da Bošnjaci čekaju da međunarodna zajednica uspostavi dijalog, dok Srbi pozivaju na dijalog, Hrvati, takođe, pozivaju da se sjedne i razgovara o izmjenama Izbornog zakona u BiH.
"Bošnjaci su u fazi čekanja da to neko izvana riješi. Bojim se da to nije dobro za BiH i pokazalo se uvijek da smo, kada nije bilo spremnosti da se razgovara o bilo kojem otvorenom pitanju, stajali u mjestu i da procesi nisu tekli u željenom pravcu", istakao je Špirić.
Špirić kaže da nije siguran da nametanje pravde i demokratije ili demokratizacije institucija u BiH može doći preko sankcija, koje nisu dio rješenja.
"Budućnost BiH zavisi od unutrašnjeg dijaloga i razgovora o svim otvorenim pitanjima. Prisustvo međunarodne zajednice u BiH, od Dejtona do danas, proizvelo je veliku dozu političkog parazitizma", rekao je Špirić.
On ističe da mora postojati opredjeljenje za rješavanja dva velika izazova - Izborni zakon i zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.
"A da bi se na tome ozbiljno radilo moraju se potezi visokog predstavnika i Ustavnog suda staviti van sistema, da bi institucije radile u punom kapacitetu", zaključio je Špirić.