Da bi vraćanje bilo sprovedeno prije svega je neophodno utvrditi identitet migranata. Odmah tada se problem i stvara jer oni u 99 odsto slučajeva nemaju dokumente na osnovu kojih bi se to utvrdilo, a prilikom registracije namjerno daju lažne podatke. 

"Služba za poslove sa strancima
Od početka 2020. godine registrovali smo 15.239 migranata i izdali 1.071 rješenje o protjerivanju. U imigracioni centar se smještaju oni koji mogu predstavljati prijetnju po bezbjednost BiH, počinioci težih krivičnih djela, te osobe za koje su se stekli uslovi za udaljavanje iz BiH", poručuju iz Službe za poslove sa strancima.

Dodatni problem pri utvrđivanju identiteta stvara nesaradnja njihovih matičnih zemalja sa BiH, samim tim i prihvatanje nazad. To bi uskoro moglo biti riješeno, barem što se Pakistana tiče, jer je početkom ovog mjeseca potpisan sporazum o readmisiji između BiH i ove Republike. Dogovor se neće moći primjenjivati do iduće godine, pa će pritisak na USK ostati isti, kažu iz Udruženja “Povratnici”. 

"Ostala je nepoznanica ko tu šta radi i kako, dakle šta je čija uloga. Budite sigurni kada dođete u migrantski kamp i pitate koje ovdje iz Pakistana niko se neće javiti. Dakle, ostaje nepoznanica na koji način će se sporazum sprovesti u djelo na terenu i na koji način ćeto konkretno poboljšati život građana BiH", kaže Nemanja Davidović, predsjednik udruženja "Povratnici".

Nemiri, krivična djela, pa i ubistva, sve je to do sada viđeno od migranata u BiH. Posljednji nemili događaj desio se kada je u sukobu s migrantima ubijen tridesetšestogodišnji Sarajlija. I danima nakon toga za počiniocima se traga. Migrant iz Maroka za koga se sumnjalo da je počinio ubistvo, nakon istrage je oslobođen sumnje, ali je uslovno osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog posjedovanja i koristenjaa opojnih droga.