Dosije

Nacrt Zakona o spoljnim poslovima BiH napravio pometnju

  • Извор: АТВ
  • 23.05.2023. 21:00

Samo što je izglasan u Savjetu ministara BiH, Nacrt Zakona o spoljnim poslovima BiH već je napravio pometnju.

Dosije je u posjedu teksta Nacrta koji je podigao buru, a ono što u njemu piše ne ide u prilog Republici Srpskoj. Od škole za diplomate, do toga da se Ministarstvu spoljnih poslova daju veće nadležnosti. 

Svoj glas protiv dale su diplomate iz Republike Srpske. Najviše im smeta dio Zakona u kojem piše da bez saglasnosti ministra javno neće moći govoriti. 

Djevojčica (15) nožem izbola drugaricu i profesoricu, određen joj pritvor

Djevojčica (15) nožem izbola drugaricu i profesoricu, određen joj pritvor

Da bi o svemu još trebalo razgovarati priznaje i Ministar spoljnih poslova u Savjetu minista.

"Nažalost, ovaj dokument, tako nam Ustav kaže, nije isključiva nadležnost ministra spoljnih poslova. Predsjedništvo je zaduženo za spoljnu politiku. Mi smo u dijelu svojih nadležnosti preuzeli taj dio. Taj Zakon je više tehnički ili organizacijski uređuje naše funkcionisanje. Ne zadire niti je, ne daj Bože, suprotan Ustavu, zakonima, niti strategiji spoljne politike BiH”, rekao je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković. 

Turkovićeva pokušala progurati Nacrt

Dosije otkriva i da je Nacrt Zakona o spoljnim poslovima još u prošlom sazivu pokušala da progura Bisera Turković. To joj u mjestu ministra spoljnih poslova nije pošlo za rukom, ali ono što je ostavila iza sebe sigurno bi trebalo dobro analizirati. U ovoj formi sigurno neće proći u Parlamentarnoj skupštini BiH. 

"Daleko je od toga. Naravno da se o tome priča kao što se priča o Zakonu o ustavnom sudu BiH. To će sve jednog dana morati da se stavi u paket. Inače neće imati podršku. A to je neka radna verzija u formi nacrta. Evo, samo je neka inicijativa i tako je treba shvatiti. Imamo dosta primjedbi na to”, kaže predjsednik Republike Srpske Milorad Dodik. 

Balkanac snimio cijene u njemačkom marketu: Šokiraće vas koliko koštaju slatkiši

Balkanac snimio cijene u njemačkom marketu: Šokiraće vas koliko koštaju slatkiši

Prije Turkovićke Zakon o spoljnim poslovima pokušao je da progura i bivši PDP-ov ministar spoljnih poslova Igor Crnadak. Saglasnost je dobio od tadašnjeg saziva Predsjendništva BiH u kojem je Mladen Ivanić predstavljao Republiku Srpsku. 

"Taj Zakon sigurno neće proći u Parlamentu BiH. Ja očekujem i podršku kolega iz opozicije kada je u pitanju prijedlog tog zakona. Ovdje treba naglasiti da ni Predsjedništvo BiH nije dalo svoj stav po pitanju tog Zakona. A mora i treba. Ono što je sporno u tom prijedlogu jeste da je Bisera Turković na sebi znan način pokušala da izvrši razne prenose nadležnosti od toga kako će se diplomate školovati - što je direktno zadiranje u obrazovni sistem što mi nećemo dozvoliti. Ono što je njen krajnji cilj bio za sve ove godine je centralizacija BiH. I ona je tako korak po korak, perfidno kroz određene zakonske regulative pokušavala da dođe do ostvarenja svog cilja. Ono što treba naglasiti, taj Nacrt zakona je dobio saglasnost Predsjedništva 2018. godine kada je Mladen Ivanić bio član Predsjedništva i nikada se ostali sazivi nisu očitavali po tom zakonu”, rekla je Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić. 

Nacrt usvojen sa korekcijama

Nacrt Zakona o spoljnim poslovima u Savjetu ministara usvojen je sa određenim korekcijama.

Konačna verzija još nije stigla ni poslanicima u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. 

Ambasadori: Sporno mnogo toga

Ambasadori BiH koji dolaze iz Republike Srpske dobro su prostudirali svako slovo. Sporno je, kažu, mnogo toga. Najviše činjenica da se zadire u nivo obrazovanja, koje se pokušava prenijeti na zajednički nivo. 

“Vidimo da se uključuje ministar kao jedna od instanci kojima ambasadori odgovaraju. Ne. Ambasadori odgovaraju isključivo Predsjedništvu. Ne može se nijednim zakonom ni podzakonskim aktom sada uključiti uloga ministra da su ambasadori dužni da odgovaraju, izuzev kada je riječ o administrativno-tehničkim poslovima, finansijama, i vođenja DKP-a. Kada je riječ o političkim stavovima nema načina. U istom tom prijedlogu koji sam imao prilike da čitam, recimo piše da nijedan ambasador ne smije da nastupa bez odobrenja minista. Vidite to govori apropo mojih nastupa, recimo ne bih smio ni na koju temu da se oglasim sve dok mi ministar ne da zeleno svjetlo. Drugim riječima vidimo prostor da bi se neki ambasador mogao ućutkati. Je l’ da? I ono što je najspornije kod tog nacrta jeste što oni pokušavaju da uvedu diplomatsku akademiju koju nazivaju malo drugačije, centar za obuku. To je ustvari jedan prenos nadležnosti u kojem se stepen edukacije prenosi na nivo BiH. BiH nema nadležnost nad edukacijom, nad obrazovanjem”, kaže ambasador BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ.

Pravnici analiziraju Nacrt

Tekst spornog Nacrta Zakona analiziraju i pravnici. Poručuju da bi usvajanje ovakvog Zakona moglo da ugorzi i specijalne paralelne veze sa Srbijom. U ostvarivanju međunarodne saradnje, posebno entitetske, posljednju riječ ne može da ima Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Sve to prilično je kontradiktorno jer za specijalne paralelne veze sa Srbijom, niko ništa nije pitao ni Parlament BiH. 

“Član 57. ovog Zakona kaže da je ambasadoru zabranjeno da ostvaruje kontakte sa trećim licima zemlje prijema suprotno instrukciji Ministarstva inostranih poslova. Primjer, ambasador je recimo iz Republike Srpske u Moskvi. Ako je insturkcija po ovom Zakonu ministarstva inostranih poslova takva da ne može da ima kontakt sa, recimo, predsjednikom Rusije. Onda to ambasador neće činiti a to je na štetu odnosa Republike Srpske i Rusije”, rekao je profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

"Pokušaj centralizacije BiH"

Da je Nacrt Zakona koji je izglasao Savjet ministara pokušaj centralizacije BIH, smatraju i stručnjaci za spoljnu politiku. Činjenica je, kažu, da bi trebalo urediti DKP mrežu BiH, ali nikako na štetu Republike Srpske. 

“Iako se taj tekst zakona koji će ući u proceduru dosta poziva na ustavnu ulogu Predsjedništva, on je usmjeren da bude centralizovan i da Predsjedništvo bude podređeni organ a ne toliko strateški i planski organ kao što bi trebalo. Prema tome, trebalo bi razmisliti o takvom tonu Zakona uopšte i trebalo bi razmisliti o drugim akterima koji učestvuju u kreiranju spoljne politike kao što je veća uloga entiteta. S obzirom na različite interese koji treba da budu usklađeni. Ovako kako stvari stoje on bi mogao da predstavlja podlogu za dosadašnju neustavnu praksu koja nekako postaje i model. U većini ovakvih dokumenata to se pojavljuje kao neki mejnstrim, opšte razmišljanje. Može se reći da ovaj Zakon može da bude podloga za centralizaciju politika. To bi onda, u suštini, značilo prenos nadležnosti”, rekao je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja.

“Godine 2018. je Zakon prošao mišljenje u kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH i kao takav je upućen dalje na Savjet ministara da se razmatra u formi Nacrta i da se da mišljenje. Od 2018. do danas nismo imali pomaka i ja mislim da je trebalo detaljnije da se radi na analizi. Evo, neki dan smo na Savjetu ministara imali usvajanje samog Nacrta. Ono što je moje mišljenje jeste da bez obzira na 2018. godinu i na tadašnje pozitivno mišljenje Kabineta srpskog člana Predsjedništva, smatram da bi Kabinet srpskog člana Predsjedništva ponovo trebalo da analizira i ovaj Nacrt Zakona i barem u formi mišljenja da se oglasi”, rekao je magistar međunarodnih odnosa i diplomatije i nekadašnji generalni konzul BiH u Frankfurtu Lučijano Кaluža.

Druge zemlje nemaju takav Zakon

Gdje piše da BiH mora da ima Zakon o spoljnim poslovima BiH, pitaju stručnjaci. Takve Zakone nemaju ni neke druge zemlje, koje vode spoljnu politiku.

"Ne postoji ustavna a ni međuanrodnopravna obaveza da država ima Zakon o spoljnim poslovima. U slučaju Njemačke ne postoji takav zakon, nego Njemačka svoje poslove vodi na osnovu ustava SR Njemačke. Dakle ne postoji obaveza da država ima Zakon o spoljnim poslovima. Pogotovo nema takve obaveze da nam se u Zakonu piše šta je agreman kao što je urađeno u ovom zakonu”, kaže Blagojević. 

Nacrt Zakona o spoljnim poslovima BiH ubrzo će i pred poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH. Već sada je jasno da će rasprava biti burna. BiH će još pričekati na Zakon na kojem insistiraju u drugom enitetu. Do konačne verzije, od sadašnjeg Nacrta Zakona moglo bi da ostane nešto malo više od polovine teksa.