U BiH je ušlo više od 13 hiljada ilegalnih migranata i to je veliki bezbjednosni izazov, a veoma malo je urađeno da budu spriječeni ili preduhitreni određeni problemi, upozorio je zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić.
"Svi koji regularno i legalno žele u EU mogu proći preko BiH, a one koji na ilegalan način, uz podršku krijumčara, žele proći kroz BiH moramo spriječiti", rekao je Krešić.
On je za "Glas Srpske" naveo i da zabrinjava što veliki broj migranata dolazi iz država koje nisu zahvaćene ratom, poput Irana, te da to predstavlja bezbjednosnu prijetnju, kao i da nije problem bezvizni režim Srbije sa Iranom, već nezakonit dolazak Iranaca u BiH.
Krešić smatra da BiH ima dobro zakonodavstvo, ali da je njegova primjena ograničena.
"Broj ilegalnih migranata je još u porastu, a najbolje su zaradili prevoznici i taksisti, neke organizovane grupe, koje su transferirale migrante od Srbije, Crne Gore do Unsko-sanskog kantona. Oni su zaradili milione maraka na tome", rekao je Krešić.
On je naveo da bezbjednosna prijetnja postoji, ali da nije bilo ozbiljnijih problema, nego da se radilo o međusobnim obračunima unutar migranata, a da je najviše pogođena privatna imovina stanovnika.
Prema njegovim riječima, postoji potencijalna opasnost od toga da među migrantima ima i povazanih sa radikalizmom, ali da se to ne može sa sigurnošću tvrditi, jer nema indentiteta tih ljudi.
"Moramo prvo znati o kome se radi i koje su im namjere da bi se odredili. Više od 90 odsto je bez dokumenata i, bez obzira na to što uzimamo biometrijske podatke, u većini slučajeva ne možemo utvrditi identitet", rekao je Krešić.
On je dodao da je očigledno da u BiH ima onih osoba koje mogu i predstavljaju prijetnju za nacionalnu bezbjednost.
"Svi oni moraju biti ili udaljeni iz BiH ili im zabraniti ulazak u zemlju. Bilo kakva politizacija nije dobra za BiH", rekao je Krešić.
On je napomenuo da ne može ministarstvo pribavljati nadležnosti koje mu ne pripadaju jer su one jasno definisane zakonom, ali da je bilo pokušaja, ne samo na nivou ministarstva, nego i na nižim nivoima, da budu preuzimane određene nadležnosti i izbjegnuta komunikacija.
"Trebalo bi da su na čelu bezbjednosnih agencija profesionalci i oni su se obavezali da će raditi u skladu sa zakonom i nadležnostima. Međutim, situacija koja je u BiH jako konfuzna posljednjih godina prelila se na sve sfere, pa tako i na ovu", rekao je Krešić.
