On je izrazio nadu da će u skorije vrijeme zakazati sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske kako bi se popunila prazna mjesta u Vladi.

„Ministarstva koja u ovom trenutku nemaju svog resornog ministra imaju zadužene ministre iz drugih resora koji ih pokrivaju, tako da ja tu ne vidim neki poseban problem funkcionisanja. Već početkom marta mjeseca ću tražiti zakazivanje sjednice Narodne skupštine da popunimo Vladu“, rekao je Višković za ATV i dodao da nije korektno da govori o imenima ljudi koji će doći na funkcije.

Podsjetimo, radi se se o Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, Ministarstvu porodice, omladine i sporta i Ministarstvu trgovine i turizma.

Govoreći o dosadašnjem učinku novog saziva Vlade Srpske, Višković je rekao da nisu svi ministri jednako aktivni i da nikada neće ni biti, naglasivši da ni u prošloj Vladi nisu svi bili isti.

„To je skoro pravilo u svakoj vladi. Ne možete očekivati da su svi ljudi isti, da svi rade istim obimom i intezitetom, ali ono što ja ne dozvoljavam i što se neće dozvoliti jeste da bilo šta trpi zbog nečijeg nerada, makar bio on i ministar. U ovom periodu imate aktivnosti gdje pojedini ministri imaju kalendarski veći broj aktivnosti, nego neki drugi“, istakao je Višković navodeći kao primjer ministra poljoprivrede Savu Minića koji je je u prethodnom periodu imao veliki broj sastanaka sa poljoprivrednim proizvođačima.

Govoreći o ovoj temi, Višković je podsjetio da su izdavajanja za poljoprivredu povećana sa 75 miliona KM, koliko su iznosili podsticaji u 2022. godini, na 180 miliona KM. Dodao je da je velika većina udruženja zadovoljna i sredstvima i njihovom raspodjelom i ističe da nema nijedne poljoprivredne kategorije koja nije dobila povećanje. Na pitanje zašto se pojedini ipak bune, kao što je Udruženje mljekara, Višković kaže da je to sasvim za očekivati jer uvijek ljudi traže više.

Što se tiče zaduživanja Republike Srpske, predsjednik Vlade navodi da u budžetu za ovu godinu tačno piše koliko se trebamo zadužiti u 2023. godini, podsjetivši da je to usvojila Narodna skupština te se taj plan sad ispunjava u mjesečnim anuitetima.

„To rade sve zemlje, sve vlade, jedino je to izgleda problem u Republici Srpskoj. Zašto je problematično da Republika Srpska, koja ima ukupni dug na nivou 43, a javni dug na nivou 36 odsto, šta je onda problematično ako se Republika Srpska zaduži za nekih 30 miliona koliko smo emitovali obveznica. To kupuju naše domaće banke po trenutnim tržišnim uslovima. Mislim da ne postoji vlada u svijetu koja u ovom momentu funkcioniše iz vlastitih prihoda a da se nigdje i ni kod koga ne zadužuje, to je zaista nemoguće“, izričit je Višković.

On kaže da postoje mnoge razvijenije zemlje čiji je dug veći nego dug Republike Srpske i dodaje da Srpska nije prezadužena. Prema međunarodnim kriterijumima, ukupni dug je 60 odsto BDP-a a javni dug 55 odsto BDP-a, a mi smo od tog procenta daleko, objašnjava Višković.

Na pitanje da li se u Republici Srpskoj živi dobro, premijer odgovara „ovdje se živi u skladu sa mogćnostima“.

„Ne živi se ništa lošije ili šta bolje nego što žive naši sugrađani u drugom entitetu ili negdje u regiji. Mi pratimo sve pokazatelje. Ja ne vidim da se u drugom entitetu živi u izobilju, a ovdje ne možemo da živimo. Uvijek je bilo i uvijek će biti kategorija društva koje teže žive i kojima naša pomoć treba. Imate dio populacije koji ne da dobro žive, nego izuzetno žive, ali imate i dio građana kojima treba naša pomoć. Zato Vlada radi socijalnu kartu, koju možemo očekivati već do polovine ove godine“, izjavio je premijer.

Socijalna karta će biti osnov da se prepoznaju one kategorije društva kojima treba pomoć, a to su penzioneri, demobilisani borci. Svaka lokalna zajednica je imala svoju evidenciju o socijalno ugroženim kategorijama, a sada je nastala potreba da se to centralizuje.

„Mi želimo da imamo to na jednom mjestu, da znamo šta je pomogla država, šta je pomoglo ministarstvo, šta je pomogla vlada, a šta grad, opština ili neka nevladina organizacija kako bi izbjegli da jedna osoba po više osnova dobije neku vrstu pomoći a neko drugi ne dobije nikako. Zato nam je trebala ta socijalna karta i zato to treba da bude na jednom mjestu“, rekao je Višković.

Opozicija je ponovo prozvala premijera u vezi sa spiskom neradnika koji ne dolaze na posao a primaju platu. Višković kaže da je imao namjeru da u javnosti iznese imena tih ljudi ali su ga upozorili iz Vladinih službi da na to nema pravo, po Zakonu o zaštiti ličnih podataka.

„Sutra bi neko protiv mene mogao da pokrene postupak, uslovno rečeno. Iz tog razloga nisam to javno objavio, ali ne teba da se lažemo i da zatvaramo oči. Kada je u pitanju Vlada Republike Srpske, imali smo jedan slučaj. Gdje god smo došli do saznanja da toga ima, odmah je to prekinuto, isti su odjavljeni i nisu više na platnom spisku“, izjavio je Višković.

Podsjetio je da je prvi sa tom pričom u javnost izašao direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović koji je rekao kako postoje ljudi koji dobijaju plate a ne dolaze na posao, a to je potvrdio i Sindikat Elektroprivrede.

„Ja sam na osnovu tog saznanja pokrenuo to pitanje. Jedan broj ljudi zaista je bio takav, ne samo u Elektroprivredi, nego i u distributivnim preduzećima, u Poštama i nekim drugim javnim preduzećima. Vjerujte mi da se to sada čisti i koliko se povećala radna disciplina u svim tim preduzećima“, naglasio je Višković.

Govoreći o Zakonu o državnim službenicima, Višković je rekao da je taj zakon prepoznao kao nešto na čemu Vlada mora hitno da radi.

„Želimo da svako ko radi, zaposlen je i prima platu, treba da tu platu zaradi. Resorno ministarstvo je dobilo nalog, formirana je radna grupa, na sjednici Vlade sam ih ponovo podsjetio da zahtjevam da se ubrza procedura izrade novog zakona o državnim službenicima i da ide u redovan postupak. Kada usvojimo novi zakon, da on bude po mjeri Republike Srpske“, naveo je Višković.