Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je u pismu upućenom izraelskom predsjedniku Isaku Hercogu povodom obilježavanja Dana sjećanja na Holokaust da ne smije biti zaboravljen Holokaust koji je počinjen nad jevrejskim narodom, ali ni genocid počinjen nad srpskim narodom tokom 20. vijeka.
Dodik je u pismu upućenom Hercogu izrazio iskreno i najdublje saučešće, poštovanje i saosjećanje povodom obilježavanja Jom Hašoa, Dana sjećanja na Holokaust koji se obilježava 17. aprila kao izraelski dan komemoracije za šest miliona Jevreja koji su stradali u Holokaustu zbog akcija koje je sprovodila nacistička NJemačka sa svojim pomagačima, kao i za jevrejski otpor u tom periodu.
"Te nevine žrtve Holokausta, ali i heroji Izraela nikada ne smiju biti zaboravljeni", naglasio je Dodik.
Predsjednik Srpske je izrazio čvrsto uvjerenje da su prijateljstvo i saradnja Srba i Jevreja ne samo prirodni i neophodni, već i nezamjenljivi u današnjim vremenima izazova.
"Prirodni i neophodni jer – iako geografski udaljeni – naši narodi dijele gotovo identičnu sudbinu: sudbinu progona, sudbinu maltretiranja, sudbinu masovnih ubijanja, sudbinu proglašenja građana drugog reda, sudbinu poricanja prava, sudbinu likvidacije, sudbinu neprestane političke borbe za naša prava, naš mir, našu budućnost. Teritorija na kojoj sada živimo nije označena samo kao naša, već je to ona na kojoj smo vijekovima prisutni, za koju smo toliko puta ginuli tokom vijekova iza nas", naglasio je Dodik.
On je ukazao na namjere da Srbe protjeraju iz njihove praotadžbine kao što su Jevreji toliko puta imali istu sudbinu, te da im budu oduzeti budućnost i pravo na postojanje.
Dodik je podsjetio da je imao priliku i svetu privilegiju da posjeti Jad Vašem i položi vijenac u znak sjećanja na sve žrtve strašnih stradanja, kao i da je posjetio i Aušvic.
Povodom Dana sjećanja na Holokaust Dodik je uputio pismo i premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu, te istakao da je Holokaust najstrašnija mrlja na licu Evrope koja mora biti zauvijek upamćena s poštovanjem, ali i osujećen svaki pokušaj buđenja zlih sila, bilo gdje i prema bilo kome.
"Samo tako će nam sjećanje biti potpuno, a naša borba imati smislen i plemenit cilj", poručio je Dodik Netanjahuu.
Dodik je podsjetio da je, kada je posljednji put posjetio Planinu sjećanja i Memorijalni centar mučenika i heroja Holokausta, osjetio svetu energiju koja prožima čovjeka bez obzira na porijeklo jer biti u blizini mjesta neizmjerne tuge, vječnog vapaja, bola koji seže do nebesa, zahtijeva snagu i poseban pijetet prema milionima nevinih ljudi, žena i djece.
"Pojavljuje se milion pitanja `zašto` i svako je bez odgovora", naglasio je Dodik.
Dodik je ovim povodom uputio pismo i ministru spoljnih poslova Izraela Eli Koenu u kojem je istakao da srpski narod, nažalost, može da vidi odraze svojih patnji kroz patnje jevrejskog naroda, u mnogim aspektima i na mnogo nivoa.
"Fizička i emocionalna stradanja praćena genocidom nad skoro dva miliona Srba u 20. vijeku i skoro 30.000 u građanskom ratu u BiH 1992-1995. godine. Širom Balkana zajedno smo stradali, u koncentracionim logorima, u našim domovima, na ulicama gradova u kojima smo zajedno živjeli i radili", naglasio je Dodik.
On je pozvao Hercoga, Netanjahua i Koena da prisustvuju komemoraciji u nedjelju, 23. aprila, u Donjoj Gradini, kada će Republika Srpska obilježiti zajedničko stradanje i pogubljenje 700.000 Srba, ali i Jevreja i Roma u koncentracionom logoru Jasenovac.
Izraelski mediji o stradanju Jevreja i Srba u Jasenovcu
Telavivski list "Izrael hajom" (Izrael danas) objavio je danas tekst o ozloglašenom koncentracionom logoru Jasenovac koji su osnovale pronacističke vlasti Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata.
U tekstu se ukazuje na jezivo otkriće zemljoradnika Milana Pijevića iz sela Donja Gradina koji je tokom običnog radnog dana u polju otkrio u slojevima zemlje okrugle žute limene ploče sa izlizanim Ž - prvo slovo riječi Židov.
"Dovedeno je na stotine hiljada Srba, Jevreja i pripadnika drugih grupa koje su progonili nacisti. Slično kao i u drugim zemljama koje su okupirali Nijemci, Jevreji Jugoslavije su bili obavezni da nose žute flastere, ali su u Jasenovcu umjesto krpe korišćene ploče od kalaja", piše u tekstu.
List podsjeća da su i logor Jasenovac, koji se nalazi na teritoriji Hrvatske, i Donja Gradina, danas u Republici Srpskoj, tokom Holokausta bili dio stravičnog istrebljenja mašine Nijemaca i njihovih lokalnih pomagača.
"Donja Gradina je bila jedno od stratišta Jasenovca. Oko logora su postojala tri mjesta masovnog istrebljenja, a Donja Gradina je bilo najveće od svih. Iako su mjestom upravljali Hrvati ustaškog režima, a ne Nijemci, način djelovanja je bio sličan drugim logorima: Jevreji su u njega slati iz svih krajeva Hrvatske po naređenju u Zagrebu, kao i iz BiH nakon okupljanja u Sarajevu ili drugim gradovima. Po dolasku u logor izvršena je selekcija, a većina žrtava je odmah ubijena na stratištima. Oni sa potrebnim vještinama i zanimanjima premještani su na prinudni rad u jasenovačke radionice, ali je i nad njima stalno nadvijala opasnost od smrti", piše u tekstu.
Glavni kustos Memorijalnog centra Donja Gradina Tanja Tuleković rekla je za "Izrael hajom" da je Jasenovac bio poznat po brutalnosti ustaškog masakra, u kome su čak i njemački načini djelovanja blijedili u poređenju s jasenovačkim.
"Zatvorenici su zlostavljani i ubijani na užasne načine. Ustaše su tupim predmetima tukle žrtve na smrt, prerezale im grkljane i stomake, iščašile udove, žive su ih spaljivale, a ranjene bacale u rijeku Savu. Priča se da su tijela ponekad plovila i do Beograda", piše u tekstu.
Tulekovićeva je istakla da se jednom godišnje u aprilu u Jasenovcu održava državna memorijalna ceremonija i da se uvijek podiže izraelska zastava.
Prema zvaničnoj procjeni Memorijalnog centra, u Jasenovcu je ubijeno 700.000 ljudi, od čega 25.000 Jevreja (svega 39 Jevreja je preživelo rat do oslobođenja logora u aprilu 1945).
"Definitivno očekujemo učešće Izraela na visokom nivou na komemoraciji. To je naša zajednička dužnost da se sjećamo Srba i Jevreja koji su ovdje ubijeni", istakla je Tulekovićeva.
