U slučaju da se zapitamo u kakvoj je formi naše tijelo i koliki nivo opterećenja pri fizičkoj aktivnosti može podnijeti naše srce, a nemamo značajnih zdravstvenih poteškoća, postoji test koji možemo napraviti sami.
Nova studija koju je objavilo Evropsko kardiološko društvo sugeriše jednostavne i brze načine za samoprovjeru rada našeg srca. Vrijednosti su se mjerile u MET-ovima.
MET je kratica za metabolic equivalent, a označava količinu energije koju tijelo troši pri obavljanju određene aktivnosti.
Na primjer, kad sjedimo na stolici, tijelo troši 1 MET, a vrijednost 1 MET-a je 3.5 ml/kg/min kisika. Ako povećamo nivo svog MET-a za dvije vrijednosti, smanjujemo mogućnost smrti od srčanih bolesti za trećinu.
Testiranje i rad srca
Dr. Hesus Peteiro iz Univerzitetske bolnice A Coruna u Španiji kaže da, ako nam je potrebno više od minut i po za preći ukupno 60 stepenica (4 seta od 15), naše srce nije u najboljoj formi.
U studiji je bilo uključeno 165 pacijenata za koje je postojala sumnja da pate od koronarne bolesti srca. Svi su imali problema s bolovima u grudima i nedostatkom daha dok su vježbali.
Svi učesnici šetali su i trčali na traci za trčanje i postepeno povećavali intenzitet. Kada bi se iscrpili, mjerili bi se njihovi kapaciteti u MET-ovima. Nakon toga dozvoljen im je odmor od 15 do 20 minuta, nakon čega bi odradili test sa stepenicama.
Pri testiranju nijedan učesnik nije smio potrčati ni stati. Pacijenti koji su se popeli unutar 45 sekundi došli su do više od 9-10 MET-ova. S druge strane, oni kojima je trebalo više od minut i po imali su manje od 8 MET-ova. Taj nivo je povezan s većom šansom za prijevremenu smrt.
Šta preduzeti za zdravlje srca
Visok krvni pritisak, visok nivo holesterola i broj otkucaja srca izvan granica normale pospješuju opasnost od srčanih oboljenja. Ono što je potrebno preduzeti je svakako redovna fizička vježba, i to barem 150 minuta srednjeg intenziteta ili 75 minuta visokog intenziteta sedmično.
Drugi faktor je pravilna i uravnotežena prehrana. Potrebne su dovoljne količine voća i povrća, cjelovite žitarice, namirnice bogate vlaknima, orašasti plodovi, riba puna omega-3 kiselina, mliječni proizvodi s manje masnoće, zdrave masnoće, ograničenje konzumacije alkohola, kao i soli, i konzumiranje više bijelog mesa u odnosu na crveno, piše "Index.hr".
