Blaga Marija je hrišćanski i narodni praznik koji se često naziva jednim od najljepših.
Blažena Marija smatra se zaštitnicom žena, zbog čega je u narodu vijekovima bio poznat jedan zanimljiv ritual.
U spomen na Mariju Magdalenu, Srpska pravoslavna crkva obilježava praznik Blaga ili Blažena Marija 22. jula po starojulinanskom, odnosno 4. avgusta po gregorijanskom kalendaru.
Ona se, inače, pominje u svim jevanđeljima, a kasniji spisi govore o njenom posebnom odnosu sa Isusom i nazivaju je njegovom omiljenom učenicom i "onom koju je ljubio u usta".
Poslije stradanja Hristovog, ona i sama postaje propovjednica, pa putuje u Rim kako bi caru Tiberiju crvenim jajetom objasnila priču o Vaskrsenju Isusovom. Tada je optužila prokuratora Judeje Pontija Pilata jer je na smrt osudio nevinog čovjeka, poslije čega je ovaj prognan.
Kako piše u jevanđeljima, Gospod joj se javio dvaput poslije vaskrsenja.
Nakon Rima, Marija se uputila u Efes, kod apostola Jovana Bogoslova, gdje je potom i preminula.
Što se tiče narodnih vjerovanja, Blaga Marija se često pominje kao sestra Sv. Ilije Gromovnika, zbog čega se kaže da su na njen praznik moguće vremenske nepogode, grmljavina i grad, jer "brat i sestra razgovaraju".
U srpskom narodu je posebno poštovana među ženama i spada u nepokretne praznike. Iako nije u crkvenom kalendaru "crveno slovo", na Blagu Mariju se ne radi ni u polju niti se obavljaju kućni poslovi.
Vjeruje se da je ova svetiteljka zaštitnica žena i jedan od najstarijih narodnih običaja jeste da se žena na Blagu Mariju pomoli i zamisli želju pored zapaljene svijeće, a ona će je uslišiti.