On je istakao da je Banski dvor, konceptualno, epicentar banjalučkih kulturnih dešavanja, pa čak i u ovoj godini u kojoj je broj dešavanja znatno manji.

"Banski dvor je bio jedna od prvih ustanova koja je počela sa aktivnostima nakon što je to dozvoljeno, a publika je sa nestrpljenjem čekala da krene program. Grad Banja Luka je tu da podrži rad Banskog dvora, kako u programskom tako i u infrastrukturnom smislu, jer je, u protekle dvije godine, izvršena najveća obnobva zgrade Banskog dvora još od razornog zemljotresa 1969. godine", naglasio je Radojičić.

Direktor Kulturnog centra Banski dvor, Mladen Matović, rekao je da je u Banskom dvoru organizovano oko 300 događaja na nivou godine i najavio tri nova projekta kojima će Banski dvor osvježiti banjalučku kulturnu scenu u narednom periodu.

"Prvi projekat je osnivanje kamernog gudačkog orkestra koji će nositi ime bana Svetislava Tise Milosavljevića i djelovaće pri Banskom dvoru, a prvi koncert imaće upravo na sam dan Banskog dvora – 8. novembra. Druga značajna programska aktivnost biće realizacija ekskluzivne postavke koju čini porodična zaostavština bana Todora Lazarevića, dok je treći projekat u vezi sa likovnom umjetnošću gdje će, u adaptiranim slikarskim ateljejima, stvarati poznati likovni umjetnici koji će dolaziti u naš grad", naveo je Matović.

Dirigent Kamernog gudačkog orkestra "Ban Svetislav Tisa Milosavljević", Branka Radošević Mitrović, kazala je da svaki grad, koji drži do kulture, ima svoj kamerni orkestar i da za Banju Luku ovo predstavlja veliki iskorak. Ona je dodala da će orkestar, za početak, brojati devet članova zbog aktuelne epidemiološke situacije, a da je planirani broj članova 25.

Urednik likovnog programa u Banskom dvoru, Slobodan Vidović, kazao je da rezidencijalni projekat dolaska likovnih umjetnika u naš grad podrazumijeva da ovi umjetnici u određenom vremenu borave u Banjoj Luci i ovdje stvaraju svoja djela, a nakon toga će uslijediti izložbe i drugi prateći sadržaji.