Miljan Sikimić i Božo Bjeković, 25-godišnjaci sa već uspješnim karijerama, ponudili su, prema ocjeni žirija, najbolje rješenje u borbi protiv koronavirusa. Osmislili su mobilnu aplikaciju koja bi pomogla u pronalaženju osoba koje su bile u kontaktu sa zaraženima, ali i neobičan način da uz pomoć skeniranja QR koda mobilnim telefonima, građani pokažu odgovornost i poštovanje pravila “ostani kod kuće”, za šta bi najrevnosniji bili i nagrađeni. 

“I kao asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Istočnom Sarajevu, a i odranije kao student imao sam dosta iskustva sa raznih takmičenjia. Od velike pomoći bio je moj prijatelj Božo koji je diplomac Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i radi u IT kompaniji koju su osnovale njegove kolege sa fakulteta. Ipak, ovaj hackathon bio nam je poseban izazov, jer je trebalo naći rješenje koje u ovako ozbiljnoj zdravstvenoj krizi može pomoći ljudima”, kaže Miljan.

Miljan priča da su procijenili da je jedan od najvećih problema pravovremeni pronalazak osoba koje su bile u nepostrednoj blizini sa zaraženima, kao i način da se ljudi privole da ostanu kod kuće.

“Uspjeli smo da kroz istu aplikaciju riješimo oba problema i ponosni smo što je baš naše rješenje proglašeno najboljim”, naglašava Miljan Sikimić.

I na Palama se već čulo za 22-godišnjeg Aleksandra Šarovića, koji skromno kaže da u tako jakoj konkurenciji hackathona drugo mjesto uopšte nije očekivao, pa se zato nagradi još više obradovao. Na trećoj je godini Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, programiranje je dio njegovog života već pet godina, a počesto i svirka, koju posebno voli. Kaže da mu je, naprije, palo na pamet da pokuša da nađe rješenje iz oblasti medicine, ali se, razmišljajući i o nekim “tehničkim” detaljima, ipak odlučio za pomoć privredi.

“Za mene je ovo bio veliki izazov, jer se nikad dosad nisam bavio rješenjima koja vrlo konkretno mogu pomoći ljudima. Osmislio sam platformu na kojoj privrednici mogu naći svoje poslovne partnere, ali i sve  informacije koje država može da im ponudi, prije svega u prevazilaženju ove krize. To je sistem koji bi omogućio više funkcionalnosti, a sve bi se dešavalo na jednom mjestu, tako da mislim da je vrlo koristan i primjenjiv, prije svega malim i srednjim preduzećima”, objašnjava Aleksandar.      

Aleksandar ne krije da će mu uspjeh na hackathonu biti dodatni motiv da se oproba u ovakvim i sličnim rješenjima u budućnosti. 

Uspjeh na hackathonu biće motivacija i 24-godišnjem Bojanu Jankoviću iz Trna, koji je za svoju aplikaciju kojom bi se registrovali potencijalni kontakti sa zaraženima koronavirusom, osvojio treću nagradu. On je već uveliko diplomac, grafički inženjer po struci i ne fali mu iskustva u osmišljavanju aplikacija, ali kaže da na ovakvom takmičenju nikad nije učestvovao.

“Poželio sam da se prijavim računajući da kao pojedinac teško mogu da implementiram rješenje poput ovog, iako sam ga već neko vrijeme imao u glavi. Razmišljao sam – ako iza toga stoji Prointer, to je druga priča”, kaže Bojan.

On objašnjava da njegova aplikacija može da pomogne tako što će se registrovati kontakt osoba koja je instalira sa kontaktom onoga ko jeste ili bi potencijalno mogao biti zaražen.

“Ako dođete u takav kontakt, odmah ćete biti obaviješteni, što olakšava sve dalje procedure, i vama i ljekarima. Znam da je u vezi sa takvim i sličnim aplikacijama bilo pitanja u smislu zaštite podataka korisnika, ali to je u  ovom trenutku praktično nemoguće. Primjera radi, kad instalirate aplikaciju za trčanje, što već imaju skoro svi koji se time ozbiljnije bave, ona na isti način prati vaše kretanje kao što bi pratila i ova, a vjerujem da bi, u doba korone, ovakva aplikacija bila mnogo korisnija”, kaže Bojan koji namjerava da se i dalje bavi sličnim stvarima, jer je pokrenuo i svoju agenciju.

Organizatori ističu da je i ovo takmičenje pokazalo da na našim prostorima ne fali IT talenata i entuzijasta. Na Hack&Solve Weekend, prvi online hackathon u BiH koji je polovinom aprila organizovao Prointer, stiglo je 39 prijedloga za borbu protiv korone. Tri prvonagrađena osvojila su novčane nagrade od 1.500, 1.000 i 500 konvertibilnih maraka.