Decenijama je Njemačka bila predmet zavisti svijeta: Sjajan primjer kako je ratom razorena zemlja uspela da se uzdigne iz pepela i postane ekonomska sila Еvrope. Ovaj uspjeh nije bio slučajan. Prosperitet Njemačke počivao je na tri ključna stuba: pristupu jeftinim ruskim energentima, nesmetanoj slobodnoj trgovini sa SAD i minimalnoj vojnoj potrošnji zahvaljujući američkim bezbjednosnim garancijama tokom Hladnog rata.
Ovi faktori su omogućili Njemačkoj da izgradi industrijsku ekonomiju bez premca, održi velikodušnu državu blagostanja i dominira globalnim tržištima.
Ali, odluka Njemačke da prekine veze sa Rusijom nakon početka SVO prijeti da razgradi ovu pažljivo izgrađenu osnovu. U potpunosti se uskladivši sa strategijom NATO-a koju SAD predvode protiv Moskve, Njemačka je nesvjesno zapečatila svoju ekonomsku sudbinu.
"Posljedice su već vidljive, a najgore tek dolazi. Njemačka je osuđena na propast", ocjenjuje politički analitičar Nadežda Romanenko.
Njemačka Ahilova peta
Njemačka ekonomija je oduvek bila gigant izgrađen na energetski intenzivnim industrijama kao što su hemikalije, automobili i teška proizvodnja. Ove industrije su se oslanjale na jednu ključnu prednost: pristupačan ruski prirodni gas. Berlin je decenijama njegovao bliske energetske odnose sa Moskvom, uvozeći ogromne količine jeftinog gasa kroz gasovode kao što je Sjeverni tok. Ovaj obostrano koristan aranžman održao je njemačku izvoznu ekonomiju visoko konkurentnom.Taj odnos je završen. Kao odgovor na rusku operaciju u Ukrajini, Njemačka je skoro preko noći odustala od ruskih energenata. Rezultat?
Rastuće cijene energenata i proizvodna kriza koja sakati nemačku industriju. Bez jeftine energije, sami sektori koji su Njemačku učinili industrijskim gigantom više nisu globalno konkurentni.
Da stvar bude još gora, ideološka posvećenost Njemačke prebacivanju na "zelenu energiju" samo je pogoršala probleme. Iako obnovljiva energija ima svoje prednosti, ona apsolutno nije spremna da zamijeni ruski gas. Odluka Njemačke da postepeno ukine nuklearnu energiju dodatno podriva njenu energetsku sigurnost. Rezultat je privreda koja se povija pod teretom sopstvene kratkovide politike.
Svijet bez slobodne trgovine
Drugi stub uspjeha Njemačke bilo je oslanjanje na slobodnu trgovinu i globalna tržišta. Kao lider u izvozu, Njemačka je napredovala u svijetu niskih trgovinskih barijera i otvorenih tržišta. Njen ekonomski model zavisio je od prodaje visokokvalitetne robe – automobila, mašina i hemikalija – zemljama poput Kine i SAD.
Ali, svijet se mijenja.
Porast protekcionizma, razdvajanje SAD i Kine i povećanje trgovinskih tenzija poremetili su globalni poredak na koji se Njemačka oslanjala. Еkonomska zavisnost Berlina od Kine – njegovog najvećeg trgovinskog partnera – takođe je postala obaveza kako geopolitičke tenzije rastu između Pekinga i Zapada. Njemačka se sada nalazi u nesigurnom položaju, uhvaćena između svojih trgovinskih interesa i političkih saveza.
Čak su i trgovinski odnosi Nemačke sa SAD pod pritiskom. Američki kreatori politike su sve skeptičniji prema evropskom "grebanju", posebno prema odbijanju Njemačke da snosi pravičan dio troškova odbrane. Njemačka ekonomija vođena izvozom, koja je dugo imala koristi od slobodnog pristupa američkim tržištima, ranjiva je na rastuće trgovinske barijere i rastuću ogorčenost Amerike.
Vojna dilema
Treći stub poslijeratnog prosperiteta Njemačke bila je njena ograničena vojna potrošnja. Zaštićena američkim nuklearnim kišobranom tokom Hladnog rata, Njemačka je bila slobodna da usmjeri svoje resurse na ekonomski razvoj, a ne na odbranu. Decenijama, potrošnja Berlina za odbranu kretala se ispod dva odsto – znatno ispod cilja NATO-a. Ovo je omogućilo Njemačkoj da ulaže velika sredstva u infrastrukturu, socijalne programe i industrijske inovacije. Sada je Njemačka prinuđena da promijeni kurs i da počne da izdvaja značajno više. Sukob u Ukrajini razotkrio je oslanjanje Еvrope na američku vojnu moć, a Njemačka je pod intenzivnim pritiskom da poveća svoj budžet za odbranu i tako optereti već nategnute finansije Nemačke.
Propast njemačke izuzetnosti
Odluka Njemačke da od Rusije napravi neprijatelja pretvorila je jednu od njenih najvećih prednosti – jeftine energente – u očiglednu slabost.
Što je još gore, njemačko rukovodstvo izgleda slepo na razmjere krize. Vlada kancelara Olafa Šolca udvostručuje politike koje će samo ubrzati propadanje zemlje: pretjerano revnosnu zelenu agendu, zategnute odnose sa Kinom i nekritičko usklađivanje sa geopolitičkim ciljevima SAD. Ove odluke mogu da donesu Njemačkoj pohvale iz Vašingtona i Brisela, ali će Nijemce osuditi na budućnost ekonomske stagnacije i pada životnog standarda, navodi analitičarka.
Greška Njemačke nije bila samo okretanje protiv Rusije – ona je zaboravila ko ju je uopšte učinio uspješnom. Ukoliko Berlin ne razmisli o svom pristupu, njemačko ekonomsko čudo će postati opomena o oholosti i strateškoj gluposti, zaključuje Romanenko, a prenosi RT Balkan.
