Vrijeme do američkih izbora, koje su obje strane pokušale da predstave kao najbitnije u skorijoj istoriji, sada se već mjeri u satima, a mnogi strahovi u vezi sa njihovim sprovođenjem i dalje su prisutni.
Na republikanskoj strani tu je pitanje uticaja imigranata na ishod izbora, kao i optužbe da demokrate u administraciji predsjednika Džozefa Bajdena "uvoze" glasače. Tehnološki milijarder Ilon Mask se često oglašavao po ovom pitanju na svojoj društvenoj mreži Iks u proteklim mjesecima, dok je kandidat za potpredsjednika Donalda Trampa, Džej Di Vens, tokom gostovanja u podkastu Džoa Rogana izjavio:
"Mislim da Kamala Haris i demokrate žele da ovim milionima i milionima ilegalnih stranaca daju pravo glasa. Oni žele da ih legalizuju, da im olakšaju učešće na našim izborima, a to u osnovi znači kraj američke demokratije."
Bajdenova administracija je više nego udvostručila brzinu kojom se obrađuju zahtjevi za državljanstvo – u ovoj fiskalnoj godini je dužina ovog procesa iznosila 4,9 mjeseci, dok je 2021. on trajao 11.5 mjeseci, navodi "Los Anđeles tajms". Bajdenova administracija je saopštila da je proces naturalizacije ubrzan kako bi se smanjila količina neobrađenih zahtjeva koja se nagomilala za vrijeme pandemije.
Iako je broj naturalizovanih imigranata od 2020. godine do sada srazmerno mali – prema "Njuzviku" on iznosi 3,5 miliona, u odnosu na više od 158 miliona ljudi koliko je glasalo na prethodnim izborima, ovaj časopis navodi da bi njihov glas mogao uticati u zavisnosti od države u kojoj se nalaze.
Primjera radi, "Njuzvik" navodi da je Pensilvanija, u kojoj je Bajden 2020. pobijedio za oko 80.000 glasova i koja se smatra prelomnom i za predstojeće izbore, od 2021. do 2023. dobila oko 70.600 naturalizovanih državljana.
Američki časopis navodi da potpuni podaci za druge "prelomne" države nisu bili dostupni, ali da kombinovani podaci za fiskalne 2021. i 2022. ukazuju da je u tom periodu Arizona dobila 31.000 novih državljana (Bajden je 2020. tu odnio pobjedu za 10.000 glasova); Džordžija 46.000 (Bajden 2020. pobijedio za manje od 12.000 glasova); Nevada 15.000 (Bajden 2020. pobijedio za manje od 34.000 glasova); Mičigen 30.800 (Bajden 2020. pobijedio za više od 150.000); Sjeverna Karolina 37.000 (Tramp 2020. pobijedio za manje od 75.000), i Viskonsin oko 11.000 (gdje je Bajden 2020. pobijedio za skoro 21.000 glasova).
"Los Anđeles tajms" navodi da novi američki državljani "okvirno naginju ka demokratama", citirajući istraživanje koje je objavilo Nacionalno partnerstvo za nove Amerikance urađeno na uzorku od 2.678 naturalizovanih građana, u kojem se navodi da je oko 54 odsto reklo da će glasati za Kamalu Haris, a oko 38 odsto za Trampa.
Slučaj kineskog studenta i nepravilne registracije glasača
Strahove da bi "ilegalni" migranti mogli da odnesu prevagu na izborima produbio je prošlonedjeljni incident u Mičigenu, gdje je 19-godišnji student iz Kine glasao iako na to nije imao pravo. Zvaničnici te savezne države osudili su incident a student se suočava sa zatvorskom i novčanom kaznom u skladu s zakonima Mičigena, ali "Еkonomik tajms" u svojoj reportaži navodi da će njegov glas ipak biti izbrojan pošto ga je nemoguće izdvojiti zbog anonimne prirode glasanja.
Novinar Nebojša Malić kaže za RT Balkan da bi se takvi incidenti mogli očekivati u saveznim državama gdje nije potrebno pokazati nikakvu identifikaciju tokom glasanja. Prema "Hilu", te države uključuju Kaliforniju, Havaje, Ilinois, Mejn, Merilend, Masačusets, Minesotu, Nevadu, Nju Džerzi, Nju Meksiko, Njujork, Pensilvaniju i Vermont.
"Zdravorazumski argument da bi glasači trebalo da pokažu isprave i ispune papirne listiće koji poslije mogu da se prebroje po potrebi (kao dokaz), demokrate odbacuju kao rasizam i represiju njihovih glasača, za koje tvrde da nemaju isprave", kaže Malić.
Republikanski predsjednik Predstavničkog doma je u septembru predstavio prijedlog zakona kojim bi se zahtijevala lična dokumenta tokom prijave za glasanje, ali taj prijedlog nije prihvaćen.
U Arizoni, jedinoj državi koja zahtjeva dokaz o državljanstvu za registrovanje glasača, zabilježeno je više od 200.000 neregularnih prijava. Vlasti u toj saveznoj državi su navele da je razlog bio "glič" u bazi podataka o vozačkim dozvolama.
Konzervativna neprofitna organizacija Fondacija jakih zajednica u Arizoni tužila je državnog sekretara te savezne države Adrijana Fontesa nakon što je odbio da preda podatke o spornim glasačima, da bi mu sudija Višeg suda okruga Marikopa Skot Blejni naredio da preda podatke o prvih 98.000, ocenivši da su to informacije od javnog značaja.
Paralelno, u tri okruga u Pensilvaniji – Lankaster, Jork i Monro – registracije za glasanje koje je dostavilo "treće lice" probudile su sumnju zvaničnika. Oko 60 odsto od ukupno 2.500 registracija koje je okrug Lankaster dobio pred istek roka bilo je neispravno, rekla je okružni tužilac Heder Adams, prenio je "Foks njuz".
"Osoblje je primjetilo da brojne prijave djeluju kao da su popunjene istim rukopisom i da su popunjene istog dana. Potvrđeni pokazatelji prevare na koje su detektivi naišli su netačne adrese navedene na prijavama, lažni identifikacioni podaci, kao i lažna imena. Takođe, prijave sa imenima koja se ne poklapaju sa podacima socijalnog osiguranja", rekla je Adamsova.
Okružni tužilac Jork je saopštio krajem prošle nedelje da je 3.087 prijava pod revizijom, od kojih je okvirno 47 odsto bilo legitimno, 29 odsto nije sadržalo sve informacije, a da je za 24 odsto neophodna "dodatna revizija", prenio je "Spotlajt Pensilvanija". Firmu koja je donijela sporne prijave u Jork i Monro, gdje je državni tužilac Majk Mankuzo saopštio da je u najmanje jednom slučaju prijavljena preminula osoba, vodi demokrata i zamjenik gradonačelnika Mesa Sitija u Arizoni, Francisko Heredia.
"Američki izbori 2020 su bukvalno imali sve moguće neregularnosti u pojedinim državama zbog kojih Vašington drugim zemljama uvodi sankcije ili traži ponavljanje glasanja. Ali ko god je to pokušao da pokrene bio je prozivan kao poricač demokratije i progonjen profesionalno, pa čak i krivično. Tramp i dan-danas smatra da je prošli put bio pokraden. Danas se sve više ljudi koji su tada u to sumnjali slaže s njim", kaže Nebojša Malić.
