Otac savremene diplomatije Henri Kisindžer preminuo je u stotoj godini. Kisindžerovo iskusno gledište postojanja BiH i ratova na prostoru bivše SFRJ, uveliko su se razlikovali od zvanične politike SAD-a tih godina. On je u nekoliko televizijskih nastupa isticao da BiH kao država nije trebalo da postoji i da mu nisu jasni napadi na Srbe, a aboliranje drugih naroda.
"Ako pogledate istoriju Srba, 600 godina su se borili protiv dominacije islama. I zašto bi Amerika prekršile sopstveni princip samoopredjeljenja da bi ih bombardovali, zašto bi ih mediji nazivali separatistima? Od čega se odvajaju? Vjerujem da bi trebalo da prepoznamo muslimansku državu i dozvolimo drugim nacijama da ili da se osamostale ili da se pridruže Srbiji ili Hrvatskoj i da se mi ne miješamo u balkanski rat. To se ne može završiti. Čak iako smo tu, ne možemo ostati kao vječna okupacija. Njemačkoj je trebalo 17 divizija da okupira Srbiju i posljednjem ratu, a mi nemamo stomak za to, niti bi trebalo da imamo", poručio je Kisindžer u jednom od televizijskih gostovanja.
Govoreći o ideji multietničke BiH, on je podsjetio da je riječ o narodima koji su tri godine vodili brutalne ratove sa jasnim stavom da ne žele druge da žive na njihovoj teritoriji.
"Gotovo je nemoguće zamisliti centralnu vlast. Sve je počelo 1991. jer su tada etničke grupe shvatile da ne mogu živjeti zajedno u veoma slaboj konfederaciji čemu smo se mi protivili. Mislim da smo se uključili u opasnu politiku, iako smo vojno nadmoćniji", poručio je Kisindžer.
Komentarisao je i NATO bombardovanje kako bi natjerali Srbe da se predaju.
"Rekli su da su se spremni povući ako im garantujemo zaštitu od muslimanskih napada, a to smo im odbili dati. To je problem. Moramo se fokusirati na istoriju Srba. Ko god da je počeo posljednju rundu, toliko je rundi bilo prije za koje ne mogu da budu odgovorne nijedna od ovih etničkih grupa".
Kisindžer je isticao i medijski uticaj koji je bio naklonjen muslimanima.
"Uitsak javnosti na osnovu medija je da je odgovornost na jednoj grupi, da je svo zlo ovdje od Srba, a da muslimani nisu vršili etničko čišćenje kao ni Hrvati. Nesumnjivo je da su i Hrvati počinili etničko čišćenje u Kajini, najmanje 150.000 hiljada u Krajini, vjerovatno i više a i muslimani su radili isto gdje god su mogli. Problem je što se to kod Srba događalo u većim mjestima gdje je bio moguć pristup medijima, dok su muslimani to radili u seoskim područjima gdje novinara i nije bilo. Slike stanovnika Sarajeva koji trče ulicama kako bi spasili živote stvorile su tu neku hitnost da se uradi nešto".
On je sukob u SFRJ okarakterisao kao brutalan, ali je naglašavao da mu nije jasan interes SAD-a na Balkanu.
"Ono što me brine je šta je američki interes u zauzimanju strane u balkanskom ratu koji predugo traje i koji može da bude vođen sa naše strane uz još više žrtava ili da jednostavno dozvolimo etničkim grupama da sami određuju svoje principe samoopredjeljenja" rekao je Kisindžer u emisiji.
