"Ponašamo se kao da silom pokušavamo da vratimo Srbe u nekakvu mitsku Bosnu, koja nije postojala nikada u istoriji. Ne postoji "bosanski" jezik, ne postoji "bosanska" kultura. Bosna je administrativna jedinica koja se sastoji od Hrvata, muslimana i Srba, vještački stvorena u bivšoj Jugoslaviji i glupavo priznata kao država od zapadnih sila 1991", rekao je Kisindžer.

Rijetko ko bi to rekao na glas ali Kisindžer se nije libio da osudi bombardovanje Srbije 1999. nazivajući ga u nedjeljniku Tajm „Madleninim ratom“

"On nije bio zagovornik američkog intervencionizma na Balkanu jer nije shvatio šta će taj intervencionizam donijeti Sjedinjenim državama.  On je mislio da se bezbjednost cijelog evroatlanskog saveza, mora tražiti sa dogovorom sa Moskvom a ne u konfliktu. Što bi nama ovdje na Balkanu odgovaralo da je ta Kisindžerov pristupu prihvaćen krajem 80-ih, početkom 90ih. ili ne bi bilo građanskog rata kod nas ili bi on sasvim drugačije izgledao", kaže Dušan Proroković, Institut za međunarodnu politiku i privredu.

Upravo to, da svijet drugačije izgleda, zalagao se do smrti, aktivno radeći i u 100-toj godini života. 

Nakon višemjesečnih hladnih odnosa, sankcija, crnih lista i zabrane uvoza i izvoza, ranije ovog mjeseca svijet je pratio sastanak Si Đipinga i Džoa Bajdena. Ono što je prethodilo šetnji po parkovima kalifornijskog grada Vudsajda, su mjeseci lobiranja i diplomatskih „natezanja“ I sastanak kineskog predsjednika i Kisindžera, u julu ove godine. Iako je zvanično radio za samo dvojicu:  Ričarda Niksona i Džeralda Forda, rijetki su američki predsjednici koje nije savjetovao: Otac američke diplomatije bio je sveprisutan u geopolitičkim igrama. Ipak, pogled na lik i djelo Henrija Kisindžera, potpuno je drugačiji Južnoj Americi ili Aziji. Tamo se smatra ratnim zločincem, osobom lično odgovornom za rat u Vijetnamu. Zbog "Vijetnama" dobio je Nobelovu nagradu za mir. Kontroverznijeg laureata norveški komitet nije imao od te 1973. Glasovima 4:3, nagradu je "skinuo" Josipu Brozu Titu.

Pratite nas i putem Vibera