Nije pitanje ko će biti sljedeći njemački kancelar, već sa kim će praviti vladajuća koalicija.
Kako prenosi "Politiko", njemački konzervativci žele da izbjegnu trostranačku koaliciju, ali će to zavisiti od toga koliko će malih partija ući u parlament.
Iako ankete pokazuju da će konzervativac Fridrih Merc biti glavni, sudeći po predizbornim anketama, struktura njemačkog političkog sistema znači da je koalicija stranaka gotovo neizbježna. I dok pobjednik izbora zakazanih za 23. februar izgleda predvidljiv, sastav koalicije je još u vazduhu.
Mercov savez desnog centra - Hrišćansko-demokratska unija i sestrinska partija Hrišćansko-socijalna unija trenutno ima oko 30 odsto glasova, daleko ispred svih drugih stranaka. Očekuje se da će Socijaldemokratska partija lijevog centra i Zeleni završiti izbore sa oko 16, odnosno 13 odsto glasova.
Na drugom mjestu, sa nešto više od 20 procenata, nalazi se desničarska Alternativa za Njemačku AFD, ali su sve druge stranke isključile saradnju sa njima.
Prema mišljenju političara iz Mercove stranke, najnepovoljniji ishod bi bila trostrana koalicija zbog sukoba koji bi neizbježno uslijedili. Buran savez bi ponovio probleme koji su zadesili posljednju vladu čiji je decembarski kolaps doveo do vanrednih izbora.
"Velika koalicija" je jedna je od klasičnih njemačkih vladinih konstelacija, koju čine konzervativci i SPD. Njemačkom je četiri puta upravljala "velika koalicija" od 1949. godine, tri puta pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel.
Konzervativci su se, međutim, značajno pomjerili udesno pod Mercom, čineći buduće kompromise sa ljevicom centra izazovnijim.
"Neće biti lako poslije izbora" rekao je Merc ove nedjelje, ostavljajući otvorenim pitanje da li bi više volio da radi sa SPD ili Zelenima.
Dok je sadašnji kancelar Olaf Šolc već isključio mogućnost da služi u kabinetu pod Mercom, očekuje se da će ministar odbrane Boris Pistorijus i lider stranke Lars Klingbeil, obje centrističke ličnosti unutar SPD-a, ojačati.
Iako poslijeratna Njemačka nije imala mnogo iskustva sa koalicijama sa više od dvije stranke, politička fragmentacija i kraj tradicionalne dvopartijske dominacije bi mogli da se nametnu kao nova norma.
Savez tri partije bi se teško mogao izbjeći ako dvije od tri manje stranke, koje trenutno sjede u parlamentu, ponovo uđu u njega - Zeleni, FDP i Levica.
U tom slučaju, najvjerovatnije opcije su: takozvana njemačka koalicija (koju čine CDU/CSU, SPD i FDP) ili (manje vjerovatno) "kenijska" koalicija (CDU/CSU, SPD i Zeleni) ― jer se boje stranaka poklapaju sa crno-crveno-zelenom zastavom Kenije.
Razmišljanje među strankama je da je takav scenario — koji bi ipak mogao biti neophodan — veoma nepoželjan, jer bi oštre podjele među njima bile predispozicija da sljedeća vlada bude jednako nestabilna i konfrontirana kao i prethodna, prenosi RT Balkan.
