– Došlo je vrijeme da se otvori ta priča iz mnogo praktičnijih razloga. Postojala je incijativa, definisani amandamni, ali je Klub Bošnjaka to zaustavio. Postoji i sada inicijativa da se Ustav prilagodi. Ovdje problem treba posmatrati na drugačiji način, jer su postojale intervencije OHR. Ustav je mijenjan kroz nametnute amandmane, zasnovane na jednoj odluci Ustavnog suda BiH – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da Vijeće naroda u Republici Srpskoj nije nikad uvedeno da bude drugi dom, nego kao institucija koja treba da štiti vitalni interes svih naroda i ostalih.

– Međutim, to je izgubilo smisao, događa se pokretanje incijativa za sve i svašta i to postaje degutantno. To je namjerno napravljeno kao potencijalni problem – izjavila je Cvijanovićeva za Glas Srpske.

Na pitanje zašto se u Srpskoj daleko od političkog jedinstva, predsjednik Republike je rekla da joj je žao kad se dođe na teren krupnih strateških pitanja, da se to svede na dnevnopolitičku priču.

– Nemam iluzije da treba da postoji potpuni sklad između suprotstavljenih blokova, ali ono na čemu treba da poradimo svi jeste da, kada je riječ o velikim pitanjima, nađemo zajednički jezik. Neki ljudi u opoziciji nisu u stanju zbog nekih drugih obaveza da iskorače na taj teren, a vidim ih i u SDS i u PDP – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je upitala zašto su morali da mijenjaju poslovnik u parlamentu BiH koji štiti kapacitet Republike Srpske u paralmentu.

– Šta im to donosi, osim ako im neko nije nešto obećao, kao što je tada Mirku Šaroviću obećano da će doći na čelo Savjeta ministara? To je neprirodno. Mislim da oni imaju ograničenja zbog kojih zaista nemaju slobodu. Odgovorniji su nekom drugom nego građanima – ocijenila je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li je realno da 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma bude iskorišteno kao povod za nove razgovore u uređenju BiH, Cvijanovićeva je rekla da danas nema incijativa za takve priče, ali sigurna je da će domaće kuhinje kreirati razne dokumente, rezolucije, deklaracije tim povodom.

Zadnjih 20 godina Dejton je bio na nekoj vrsti mučilišta, mijenjan je, modifikovan, OHR je donosio odluke. Druga stvar, to je bilo neko dostignuće i sigurno se tako posmatra, ne samo u američkoj administraciji, ali s druge strane, u globalnim odnosima jedan događaj zamjenjuje drugi i takve stvari postaju samo istorijska činjenica – navela je Cvijanovićeva.

Govoreći o izjavi ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova da Rusija neće dozvoliti reviziju istorije na Balkanu, Cvijanovićeva je naglasila da su Rusi, logično, zaštitnici istorije i naravno da razumije ljutnju zbog nekih drugih interpretacija, posebno kad se umanjuje uloga te zemlje i svega onoga što su uradili.

Govoreći o migrantskoj krizi, predsjednik Republike je istakla da mnogi u BiH nisu bili ili nisu htjeli da budu svjesni razmjera migrantske krize, naglasivši da je problem u Sarajevu, preciznije u SDA, ali i da međunarodna zajednica namjerno ignoriše tu situaciju.

– Ako jedan ministar bezbjednosti iz jedne dominantno bošnjačke partije govori onakve stvari na račun funckionera iz druge partije ili optužuje SDA da maltene sponozoriše određene stvari, onda je logično da postavimo pitanje kakva je ovo država i s kim mi živimo. Na strance se u toj priči uopšte ne oslanjam. Stranci namjerno ignorišu problem migranata – istakla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike je navela da je EU zatvorila granice, a objašnjavaju da treba biti solidaran, upitavši što oni nisu solidarni.

– Oni imaju pravo da zatvore vlastite granice, ali nemaju pravo da nam nude neke argumente koji jednostavno ne stoje. A činjenica je da postoji ogroman bezbjednosni problem. To odavno nije humanitarna priča, u pitanju su ljudi u najboljim godinama, uglavnom muškarci koji dolaze u BiH – rekla je Cvijanovićeva.