Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je na 13. Međunarodnom pravnom forumu u Sankt Peterburgu da je jedini način rješavanja velike ustavne dejtonske krize u BiH dijalog domaćih lidera u BiH koji predstavljaju suverenu izbornu volju naroda, bez uplitanja bilo koga sa strane.
Karan je istakao da je ustavno-pravna, dejtonska i politička kriza u BiH i Republici Srpskoj prouzrokovana rušenjem ključnih principa Ustava BiH na kojima se on zasniva, prije svega vladavine prava i pravne države, ustavnosti i zakonitosti, kao i poštovanja demokratije zasnovane na otvorenim i poštenim izborima.
"Da bi apsurd bio potpuno jasan, to čini obični građanin, stranac koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik i djeluje mimo Aneksa 10, čime dodatno urušava ovaj međunarodni sporazum", naglasio je Karan u obraćanju na panelu "Suvereno i univerzalno u kontekstu globalne transformacije svijeta".
Dokaz da je ključni nosilac suvereniteta narod je, kaže Karan, i stvaranje Republike Srpske u miru 9. januara 1992. godine, u procesu raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a na osnovu ustavnog prava na samoopredjeljenje naroda i bila je država sa punim kapacitetom u periodu 1992–1995. godine, te je kao takva ušla u dejtonske mirovne pregovore.
"Potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, međunarodnog mirovnog ugovora poznatijeg kao Dejtonski sporazum, 21. novembra 1995. godine stvorena je novonastala BiH kao federalna multietnička asimetrična složena državna zajednica dva entiteta Republike Srpske i Federacije BiH", napomenuo je Karan.
On je rekao da Ustav u potpunosti afirmiše dva ključna nosioca suvereniteta, a to su tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
"Pri tome Ustav razrađuje i mehanizam ostvarenja tog suvereniteta kroz paritetni sastav svih institucija na nivou BiH, tri naroda i dva entiteta, kompromis kao jedini način donošenja zajedničkih odluka i ključni element novostvorene federalne BiH, podjela nadležnosti po principu savremenih federacija da samo dio nadležnosti je dat BiH, a sve ostale entitetima po principu presumpcije nadležnosti", naglasio je Karan.
On je rekao da je za ovih 30 godina na neustavan način Republici Srpskoj oduzeto više od 100 ključnih nadležnosti, oružane snage, finansije, dio policije, kompletan pravosudni sistem.
"Danas, 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma, konstantno se ruše ovi principi od djela međunarodne zajednice, svih visokih predstavnika, na čelu sa nelegitimnim strancem Šmitom, Ustavnog suda BiH, vanustavnog Suda i Tužilaštva BiH, sa jednim isključivim ciljem da se sruši suverenitet tri naroda i dva entiteta i preda u ruke samo jednom većinskom bošnjačkom narodu, pretvarajući federalnu multietničku BiH u unitarnu", naglasio je Karan.
On je istakao da je vrhunac takvog djelovanja rušilaca Dejtona i Ustava BiH politički progon svih nosilaca državne vlasti u Srpskoj - predsjednika Republike, predsjednika Vlade i Narodne skupštine, kao i većeg dijela ministara, sa konačnim ciljem nestanka Republike Srpske.
"Kao jedan od razloga napada na srpski narod i Republiku Srpsku je i naš principijelan stav o punoj podršci Rusiji i ruskom narodu. Ovo je prilika da se zahvalimo Rusiji i ruskom narodu na podršci Republici Srpskoj i dosljednom poštovanju međunarodnog prava", naveo je Karan.
Prema njegovim riječima, nijedan pojedinac niti visoki predstavnik, a posebno ne onaj koji nije imenovan u skladu sa predviđenim procedurama ne može biti iznad demokratski izabranih institucija jer je narodna volja izražena na izborima jedini i stvarni suveren.
"Takođe, nažalost, što je teško razumjeti u modernom demokratskom svijetu, kao jedan od alata za ostvarivanje unitarističkih težnji u BiH je i Ustavni sud BiH, koji iako nadležan da štiti Ustav BiH, donosi odluke suprotne Ustavu BiH, na način da tri stranca koja se i danas nalaze u Ustavnom sudu sa dvojicom bošnjačkih sudija donose odluke mimo ustavne nadležnosti i ustavno pravne prirode, isključivo afirmišući kroz takve odluke političke zahtjeve samo jednog naroda", rekao je Karan.
On je rekao da su sve ovo apsurdi zbog kojih je Republika Srpska danas primorana, ali i odlučna da se brani svim političkim, pravnim i demokratskim sredstvima i osigurava i čuva svoju ustavnp pravnu poziciju baziranu na Ustavu BiH, kroz ustavne mehanizme te zaštite, a to su paritet većinske narodne volje sva tri naroda u sastavu zajedničkih institucija, konsenzus kao način donošenja odluka i podjela nadležnosti kao bazni federalni princip.
"U tom smislu dijalog domaćih lidera bez uplitanja bilo koga sa strane, a koji predstavljaju suverenu izbornu volju naroda jedini je način rješavanja ove velike ustavne dejtonske krize u BiH", poručio je Karan.
Prema njegovim riječima, koncept globalizacije pokazuje svoja ograničenja i eri liberalne demokratije u međunarodnim odnosima je došao kraj.
Karan je istakao da, bez obzira na pokušaje da se u međunarodnom pravu i međunarodnim odnosima promijeni koncept suvereniteta, on je i danas jedan od osnovnih načela međunarodnog prava i odnosa između država i drugih subjekata.
"Danas se rađa jedan novi, vjerujem pravičniji svijet, multipolarni svijet u kojem će se poštovati suverenitet, integritet i interesi svih zemalja i naroda, kako onih velikih tako i nas po broju malih naroda, a lideri ovog novog svijeta, velike sile poput Ruske Federacije, siguran sam da će, kao i do sada, svoje djelovanje temeljiti na principima poštovanja suvereniteta i interesa svih zemalja, prava naroda na samoopredjeljenje, te da će se zalagati za povratak poštovanju i primjeni međunarodnog prava", poručio je Karan.
Ministar Karan boravi u službenoj posjeti Sankt Peterburgu na 13. Međunarodnom pravnom forumu, na poziv ministra pravde Ruske Federacije Konstantina Čujčenka, kao i izvršnog sekretara Organizacionog odbora Peterburškog međunarodnog pravnog foruma Antona Kobjakova.
Forum se održava uz podršku predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i u organizaciji ruskog Ministarstva pravde i Fondacije "Roskongrs". Na njemu se okuplja više od pet hiljada predstavnika pravne zajednice, poslovnih i akademskih krugova Rusije i inostranih zemalja.
