Predsjednik Koordinacije udruženja izbjeglih i raseljenih u Srbiji Milan Žunić rekao je da je zločinačkom akcijom "Oluja" projekat Hrvatske bez Srba završen.
Žunić je uoči obilježavanja 28 godina od Pogroma srpskog naroda u "Oluji" ocijenio da je projekat koji su Hrvati sprovodili 100 godina završen genocidom, ističući da je "Oluja" bila samo "kruna tog projekta".
"Hrvatska je danas praktično zemlja bez Srba, bez onih koji su tamo živeli hiljadama godina. Srbi su proterani sa vekovnih ognjišta, a `Oluja` se nastavlja i danas, jer se medijski i na sve druge načine pokušava sprečiti da Srbi budu žrtve", rekao je Žunić za Srnu.
On je objasnio da se zato negiraju Jasenovac i dječiji logori u Hrvatskoj, ali i "Oluja" kao zločinačka akcija, te da se zbog toga Srbi proglašavaju za okupatore iako je u istoriji čovječanstva nepojmljivo da je neko bio okupator svoje zemlje i svojih dvorišta.
On je istakao da se prognani Srbi 28 godina od "Oluje" susreću sa mnogobrojnim posljedicama zločinačke akcije hrvatskih snaga iz avgusta 1995. godine.
"Na prvom mestu su imovinski problemi. Drugo je otimanje naše imovine, koja je postala njihov ratni plen. Ti i ne znaš da nemaš tu imovinu dok ne dođeš tamo da pogledaš i vidiš da se u knjigama država upisala kao vlasnik ili je to nekom prodato", ukazao je Žunić.
Prema njegovim riječima, izbjegli Srbi zbog toga imaju zamjerke na nadležne u Srbiji koji bi trebalo da se bore za njihovu imovinu, jer oni sami ne mogu da naprave ništa.
Žunić je naglasio da su Srbima protjeranim iz Hrvatske, uključujući i prognane u "Oluji", sva ljudska prava ugrožena, počev od ostvarivanja radnog staža do penzija, gdje se Srbima upisuje najminimalnija suma bez obzira na to kakvu su platu imali.
"To su problemi sa kojima moramo da se suočimo i mora ih neko rešavati. Mi sami pojedinačno ne možemo ništa uraditi, a naročito naše nevladine organizacije koje se bave tim pitanjima. Bez pomoći države ne možemo ništa", rekao je Žunić.
On je istakao da je poseban problem to što za zločine nad Srbima u "Oluji" niko nije odgovarao, jer ni Srbija nije pokretala sudske procese.
"Sad vidimo da je nešto počelo da se radi. Podignute su optužnice protiv pilota za ubistvo na Petrovačkoj cesti, ali je to stalo i ne znamo dokle je došlo. Ta ista tužilaštva vode masu postupaka protiv naših naših ljudi, i to na osnovu optužnica iz Hrvatske, što je nepojmljivo", zaključio je Žunić.
Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.881 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
