Pakistanski državljanin Mohamad S. (37), koji se od 2004. godine nalazi na teritoriji Еvropske unije, sudeći prema njegovim aktivnostima s druge strane zakona, duži je niz godina zapravo proveo iza rešetaka raznih zatvora. Posljednje njegovo takvo zatvorsko iskustvo, u koje su upućeni hrvatsko pravosuđe i policija jer se dogodilo u Hrvatskoj, datira unazad pet godina, od kojih je četiri proveo iza rešetaka. I nije se dugo uspio zadržati na slobodi. Jer, nedavno je ponovo završio u remetinečkom pritvoru u kojem će, s obzirom na krivično djelo, recidivizam i činjenicu da je strani državljanin, dočekati nepravosnažnu presudu.

Riječ je o muškarcu koji, kako je sam rekao istražiocima, nikada nije završio školu i ne zna čitati.

Prvi gnusni čin, prema policijskoj prijavi i potom pravosnažnoj presudi velikogoričkog Županijskog suda, počinio je krajem jula 2020. godine u prihvatilištu za strance u hotelu Porin u Zagrebu gdje se nalazio kao tražilac azila. Silovao je djevojku i za to je nepravosnažno osuđen na tri godine zatvora. Iako je tokom postupka negirao krivicu kao i u svojoj žalbi na samu presudu, Visoki kazneni sud mu je sankciju odlučio povisiti na četiri godine zatvora.

Čovjek iz BiH umro u moru u Hrvatskoj: ''Tijelo ostavili ispod suncobrana dva sata''

Tako je državljanin Pakistana u zatvoru u Glini boravio sve do 31. jula 2024. godine i umjesto da nakon toga bude protjeran iz zemlje, sudeći prema svemu ostao je živjeti u Hrvatskoj. Ponovo je počinio zločin, ovaj put na štetu državljanke Nepala koju je, prema navodima žrtve, silovao nakon što joj je pronašao posao. U jednom joj je trenutku ograničio kretanje u stanu na zagrebačkom području u kom su se tog trenutka nalazili. Postao je nasilan, fizički je nasrtao na nju da bi je nakon svega i silovao.

Je li se ponavljanje stravičnog zločina moglo spriječiti njegovim protjerivanjem iz zemlje? Poznavaoci prilika kažu da je, s obzirom na pravosnažnu presudu u krivičnom postupku, MUP prema Zakonu o strancima mogao donijeti rješenje o njegovom protjerivanju te ga sačekati nakon odsluženja kazne i ispratiti iz države ili mu dati određeni broj dana da napusti hrvatsku teritoriju.

Iz MUP-a kažu da su odmah reagovali čim su doznali datum njegovog otpuštanja s odsluženja kazne iz glinskog zatvora.

Tada su ga preuzeli policajci i smjestili u Detencijsko-deportacijski centar u Ježevu i odmah donijeli rješenje o njegovom protjerivanju iz zemlje. Međutim, Pakistanac je potom povukao, brže-bolje, drugi korak zatraživši ponovo međunarodnu zaštitu odnosno azil. Isti mu je odbijen, a kako se u Ježevu do pravosnažne odluke može zadržati najviše šest mjeseci, Pakistanac je, silom prilika, prebačen, kao tražilac azila u Prihvatni centar Porin u novozagrebačkim Dugavama, dakle na lokaciju gdje je 2020. počinio prvo silovanje zbog kojeg je i osuđen. Vrlo brzo mu je potom stigla i druga odbijenica za azilom pa je iskoristio novi pravni lijek i na tu odluku, putem advokata, uložio žalbu nadležnom sudu, a koji je MUP-u dao za pravo te donio odluku da se azil odbija i Pakistanac mora protjerati iz RH. No, sporost sistema dok se čekaju pravosnažna rješenja, odluke i presude ponovno isplivava na površinu jer je u međuvremenu Pakistanac, kao stanar Porina koji nema ograničenu slobodu kretanja i čeka pravosnažnost rješenja o protjerivanju, zloupotrijebio institut azila te počinio drugo silovanje.

Primjenite ovaj trik i saznajte da li je vrijeme da promijenite jastuk

Nezavisno od toga, treba ukazati i na to da krivične sudije nemaju zakonsku mogućnost, po zakonu iz 2011. godine, samostalno tokom krivičnog postupka donijeti i rješenje o protjerivanju optuženika, za razliku od raspravnih sudija iz prekršajne nadležnosti koji to mogu i koji to i čine kada stranac ne poštuje povjerenje koje mu je dala Republika Hrvatska.

Zagrebački advokat Mario Medak naglašava da je tom osuđeniku "moralo biti određeno protjerivanje jer je osuđen zbog krivičnog djela počinjenog s namjerom na bezuslovnu kaznu zatvora dužu od godine dana".

"Protjerivanje mu u presudi nije mogao odrediti Županijski sud koji ga je osudio, s obzirom na odredbe ZKP-a i KZ-a, ali je, saglasno Zakonu o strancima, isti sud morao obavijestiti nadležnu policijsku stanicu o pokretanju krivičnog postupka i samoj presudi. Tada policija prilikom izlaska iz zatvora dočekuje stranca, provodi hitni postupak i isti dan izdaje rješenje o protjerivanju, ne samo iz RH nego i iz evropskog privrednog prostora. Protiv rješenja o protjerivanju stranac nema pravo žalbe, ali može pokrenuti upravni spor. Međutim, tužba ne odgađa izvršenje rješenja o protjerivanju, osim u posebnim slučajevima, recimo ako mu je život u drugoj zemlji ugrožen", pojašnjava advokat Medak.

Pritom dodaje da se "zabrana boravka strancu može izreći u periodu od tri mjeseca do 20 godina".

"Bi li se zakoni trebali mijenjati tako da se sudu koji vodi krivični postupak omogući izricanje mjere protjerivanja stranca tema je eventualno neke javne rasprave. U Hrvatskoj djeluje niz udruženja za zaštitu ljudskih prava, naročito ženskih, pa s obzirom na ovakvo iskustvo vjerujem da će uskoro pokrenuti raspravu", zaključuje Medak, a prenosi Jutarnji list.

Pratite nas i putem Vibera