Pogledajte samo ovu turistkinju koja se penje na Kamen Brela (Sakan), i vješa na jedan od borova kako bi skočila s njega.
Penjanje na kamen je zabranjeno te se borovi aktivno pokušavaju očuvati zbog njihovog lošijeg stanja. Spomenuta pametnica je jedan od njih skoro odvalila vješajući se", poslao je jedan od čitalaca portalu Morskog.hr.
Radi se o objavi influenserki Kasandri Tomas koja je objavila snimku kako skače u more s popularnog kamena u Brelima. Kass se popela na stablo i s njega se bacila u more dok su je okupljeni snimali. "Majmunska posla u Hrvatskoj", napisala je uz video koji je prikupio preko 40.000 lajkova.
Kakav je to kamen?
Kamen Brela, znan i kao Šakan kamen je hrid u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, uz obalu u mjestu Brelima. U blizini je još jedna 2 metra visoka hrid i još jedna manja. Ime Šakan za ovaj kamen bio je u uporabi sve do početka 20. vijeka U svezi je sa sredozemnom medvjedicom, kojoj je bio prirodno stanište. Sredozemnu medvjedicu narod je nazivao raznim nazivima, a u njih spada šakan po kojem je stijena ponijela ime.
Stijena se najvjerojatnije odlomila od stijena koje su nad Brelima prije više vijekova, ali nije poznato tačno kad. Visine je 6 metara. Obalna crta je 42 metra i površine je oko 120 metara.
Nalazi se na plaži Punta rata, u rtu prekrivenom borovom šumom, na području koje pripada kategoriji zaštićenog kraja. Kada je i kako završila u moru ne zna se tačno.
Projekt zaštite
Opština Brela pokrenula je projekt da bi se istražio i zaštitio najstariji bor na stijeni, star više od stotinu godina, nekad dominirajuće lijepo stablo, danas u lošem stanju i u terminalnoj je fazi. Naučnici su prigodom istraživanja bora kompletirali mapu flore ove hridi.
Među njima su mirta, planika, maslina, pinija i ostale mediteranske biljke. Uz stogodišnja, izbrojali su šest malih alepskih borova koji predstavljaju opasnost za stijenu. Popis svih biljaka koje se nalaze na Kamenu Brela upotpunjen je 16. marta 2020. godine.
Zbog razvijenog stadija vegetacije na svojoj površini jedinstven je na hrvatskom priobalju. Na sebi nosi jedanaest vrsta biljaka. Prekrivaju ga drvenaste biljke, hemikriptofiti i hazmofiti, koji se na samom litoralnom dijelu obale rijetko vide. Struktura breče, koji je nekakav zatvoreni mikrosvijet za sebe, a od kojeg se borovi hrane, uporište je za razvoj ovakvih životnih oblika, dok su na kontaktnoj kontaktnoj zoni mora i kopna vapnenačke stijene koje dopuštaju rast samo kratkovječnijim biljkama (motar i slično). Nažalost, korijenje borova i vrijeme nagrizaju hrid.
"Ako ne možete poštovati našu baštinu, niste dobrodošli"
Pored Kamena u Brelima nalazi se znak upozorenja o zabrani uspinjanja na stijenu.
"Nažalost, neki 'turisti' zaboravljaju da su gosti, a ne osvajači. Kamen Brela je simbol naše prirode, ponosa i truda koji ulažemo u očuvanje ovog prekrasnog mjesta. Nije poligon za vaše ‘akcijske‘ snimke i skupljanje lajkova. Kada ignorišete jasne zabrane penjanja, pokazujete potpuno nepoštovanje prema Brelima, našoj zemlji, našim pravilima i ljudima koji ovdje žive.
Ako ne možete poštovati našu baštinu, onda niste dobrodošli u Brela. Cijenimo turizam, ali ne pod cijenu uništavanja naše baštine", poručili su iz TZ-a Brela.
.webp)
