Mađarska je donijela odluku o privremenoj zabrani unosa određenih životinjskih proizvoda iz Hrvatske, Češke, Poljske, Slovenije i Rumunjske, izvijestilo je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede.
Mjera se uvodi kako bi se ublažili negativni privredni efekti izazvani pojavom bolesti slinavke i šapa na mađarskom području.
Riječ je o zaštitnoj mjeri koja će biti na snazi tri mjeseca, a odnosi se na zabranu uvoza živih papkara (životinja iz reda Artiodaktyla), reprodukcijskog materijala tih životinja, kao i svih proizvoda životinjskog porijekla koji potiču od njih – osim onih koji su obrađeni na način kojim se uklanja zdravstveni rizik.
Osim toga, zabrana obuhvata i uvoz nusproizvoda te hrane za životinje koja sadržava sastojke porijeklom od papkara. Iako uvoz nije dozvoljen, tranzit tih pošiljaka kroz Mađarsku i dalje je moguć, uz uslov da teritoriju zemlje napuste najkasnije u roku od pet dana od ulaska. Kako navode iz Ministarstva, ova odluka donesena je radi očuvanja privredne stabilnosti u svjetlu zdravstvene prijetnje i privremena je mjera s ciljem sprečavanja poremećaja na tržištu.
Podsjećamo, slinavka i šap visoko je zarazna virusna bolest koja pogađa papkare – domaće i divlje životinje poput krava, svinja, ovaca, koza i jelena. Uzrok bolesti je FMD virus iz roda Aftovirus, koji se širi izuzetno brzo i lako među životinjama putem izlučevina, vazduha, kontaminirane hrane, vode, opreme, pa čak i ljudi koji dolaze u kontakt sa zaraženim životinjama. Iako se rijetko prenosi na ljude, posljedice za stočni fond i privredu mogu biti katastrofalne.
Simptomi bolesti uključuju visoku temperaturu, pojavu bolnih mjehura na sluznici usta, jeziku, nosu i između papaka, otežano hodanje, slinjenje i gubitak apetita. Zaražene životinje naglo gube na težini i produktivnosti, a bolest se često širi unutar nekoliko dana kroz čitave farme. Brza dijagnostika i izolacija zaraženih grla ključni su za sprječavanje masovnih epidemija.
Zbog izrazite zaraznosti i potencijalnog ekonomskog razaranja, zemlje koje otkriju FMD virus često moraju odmah primijeniti drastične mjere – zabrane uvoza, eutanaziju stoke, zatvaranje tržnica i strogi karantin. Osim ozbiljnih gubitaka za poljoprivrednike, pojava bolesti može ugroziti međunarodnu trgovinu i izvoz mesnih i mliječnih proizvoda. Upravo zato Mađarska i druge zemlje brzo reaguju i donose zaštitne mjere kada postoji i najmanja sumnja na pojavu bolesti.
