Organska hrana je zdrava, a proizvodnja je isplativa. To najbolje zna Maja Miljević koja se time bavi već 4 godine. Sopstveni biznis pokrenula je sa svega dvadesetak godina, dokazujući da onaj ko hoće, sve može. Proizvode nudi u svojoj radnji, a sarađuje sa više od 60 proizvođača širom BiH.
"Kod nas ima jako puno resursa koji su neiskorišteni i mislim da upravo mi mladi ljudi, odnosno ja nisam više tako mlada ali sam bila kada sam ovo pokretala, da svi mladi ljudi treba da gledaju te resurse i da ih iskorištavaju pozitivno i da pokreću ovu našu državu na bolje", kaže Maja Miljević, vlasnik radnje "Zdrava logika" kuvar.
Za podsticaje proizvođačima organske hrane Vlada Republike Srpske izdvaja 100 hiljada maraka, što je duplo više nego prethodnih godina. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, organska proizvodnja se obavlja na površini većoj od 250 hektara zemlje. Uglavnom se radi o proizvodnji voća, povrća i žitarica, ali nerijetka je i sakupljačka proizvodnja šumskih plodova i gljiva.
Svijest građana o značaju zdrave ishrane se razlikuje. Dok se jedni i sami bave proizvodnjom domaće hrane, drugi o porijeklu ne vode računa.
-Trudim se da se hranim zdravo, a organsku hranu kupujem kako kad. To jeste, kada mi prilika nalaže.
-Trudimo se da se hranimo uzdravo, uglavnom domaće uzimamo. Naši uzgajaju baštu, pa uglavnom domaće uzimamo.
-Jedem što uhvatim u ruke i pijem što uhvatim. 82 godine, bolestan nisam, zdrav sam kao dren i ništa više ne gledam, poručuju građani.
Organska hrana je u odnosu na običnu skuplja za otprilike 15 odsto, a razlika u cijeni opravdana je zbog načina proizvodnje, koji je i skuplji i zahtjevniji. S obzirom da proizvođači ne mogu zadovoljiti ni domaće tržište, izvoz je na dugom štapu. Iz ministarstva kažu da ipak i toga ima, najviše u zemljama Evropske unije.
