Еvropske banke moraju da se pripreme za rastuću prezaduženost, veće geopolitičke rizike i preokret u energetski intenzivnim industrijama, upozorila je novi glavni bankarski supervizor evrozone.
Klaudija Buh, koja je u januaru postala predsjedavajuća nadzornog ogranka Еvropske centralne banke, rekla je u intervjuu za "Fajnenšel tajms" da banke "još nisu izašle na zelenu granu" uprkos tome što su imale dobru poziciju nakon pandemije kovida-19 i početka sukoba u Ukrajini.
Povećanje referentne kamatne stope ЕCB-a na rekordnih 4 procenta kako bi se uhvatilo u koštac sa rastućom inflacijom prošle godine "još uvijek mora da filtrira svoj put kroz finansijski sistem", rekla je Buh. Ona je dodala da će broj stečaja i neplaćanja kredita vjerovatno nastaviti da rastu još neko vrijeme.
"Malo je vjerovatno da ćemo imati period strukturnih promjena u kojem nema povećanja nepodmirenih obaveza", naglasila je Buh.
Ona je istakla da će evropski industrijski regioni izgledati veoma različito u budućnosti, u zavisnosti od dostupnosti obnovljive energije u različitim zemljama, kako je napomenula.
"Imaćemo više izmještanja djelatnosti, više sektorskih preseljenja. Kompanije moraju da se prilagode, a to je nešto što banke moraju uzeti u obzir ", istakla je zvaničnica ЕCB-a.
Еvropska prezaduženost naglo je pala 2020-22. kada su vlade pružile ogromnu pomoć kompanijama da bi ublažile uticaj pandemije i energetske krize izazvane sukobom u Ukrajini. Ali ona je od tada porasla više od nivoa pre pandemije, pošto su porasli troškovi zaduživanja, a visoke cijene energije uticale na sve više kompanija.
Iako su banke uspjele da vrate akcionarima više od 120 milijardi evra u 2024. godini, što je više od 50 odsto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući skupljem zaduživanju, Buh naglašava da su metode koje banke koriste za procjenu rizika previše nazadne, odnosno okrenute prošlosti.
"Većina modela koje banke koriste nam zapravo ne nudi odgovor kako će se rizici razvijati u budućnosti, jer su zasnovani na prošlosti", napominje Buh i dodaje da to mora da se promjeni.
Njen tim nastavlja da vrši pritisak na evropske banke koje posluju u Rusiji da se povuku iz ove zemlje. Buh je rekla da su banke evrozone prepolovile svoje ruske aktivnosti u posljednje dvije godine i da su one koje su još prisutne, među kojima su italijanski Unikredit i austrijski Rajfajzen, dobile "jasne naznake o tome da očekujemo smanjenje aktivnosti i izlazne strategije".
Kako navodi FT, teške poruke bivše potpredsjednice Bundesbanke već počinju da dopiru do banaka, a njena doktrina opisuje se kao "nova filozofija regulacije, zasnovana na većem naglasku na nepoznatim nepoznanicama".
Rukovodiocima evropskih banaka smeta i preterana regulativa koja utiče na zadržavanje kreditora u Еvropi i zbog čega se akcijama evropskih banaka trguje sa značajnim popustom u odnosu na njihove konkurente iz SAD.
"To je ono što ponekad čujemo i od industrije – da smo prestrogi", prokomentarisala je Buh, dodajući da je ЕCB istražila kako bi američka pravila uticala na najveće evropske banke i pronašla da bi njihovi zahtjevi u pogledu kapitala bili veći.
"Ako ništa drugo, ne nalazimo dokaze da su naša pravila stroža za ove najveće banke. Za manje i srednje banke u Еvropi, američka regulativa bi rezultirala nešto nižim zahtjevima. Ali prilično mi je drago zbog našeg strožeg pristupa, s obzirom na ono što se nedavno dogodilo u nekoliko srednjih američkih banaka", rekla je Buh.
Banke se takođe privatno žale na nedavnu prijetnju ЕCB-a da će nametnuti dnevne kazne onima koji ne ispunjavaju njena očekivanja za suočavanje sa rizicima klimatskih promjena, rekavši da im kompanije ne pružaju informacije koje su im potrebne.
Buh je rekla da je "ostvarivo" da banke ispune te zahtjeve i navela primjer sertifikata energetske efikasnosti za hipoteke.
"To je nešto što se u većini zemalja lako može dobiti po određenoj cijeni. Ali, čak i tu vidimo nedostatke, tako da banke ne dobijaju informacije koje bi trebalo da dobiju da bi procijenile ove rizike", napomenula je Buh, a prenosi RT.
