Draško Banjac iz Mašića kod Gradiške ove godine kukuruz je posijao na pet hektara. Očekivao je solidan prinos, ali suša je pomrsila planove. Polovinu usjeva uspio je da navodnjava, druga polovina, kaže Draško platila je danak suši. Nije bilo dovoljno vode u bunarima, a ni fizičko nije uspijevao sisteme prenositi iz jedne njive u drugu, jer se bavi i uzgojem povrća.
"Tu neće biti jedno 200 kilograma po dunumu, to znači dvije tone po hektaru i tu smo u minusu, nećemo izvući ni ono što smo uložili. Tu će biti problem pošto će biti smanjen stočni fond, ionako se smanjuje. Mi obično sijemo za svoje potrebe, nešto viška predamo. Nećemo moći ishraniti ni ono stoke što imamo. Biće smanjen stočni fond", rekao je Draško Banjac iz Mašića kod Gradiške.
Na drugoj strani Lijevče polja, u Kosjerevu, povrtlari isto zbrajaju štetu od suše. Na parcelama na kojima nije bilo navodnjavanja, suša je spržila zasade paprika, krompira, lubenice. Kažu ni fizički ni finansijski nisu mogli izdržati borbu sa sušom. Situacija na njivama je, kažu, loša.
"Zato što je mnogo toga izgorjelo, mnogo je toga neprodato, mnogo je toga sa smanjenim prinosom. One parcele koje sam navodnjavao na struju to je mnogo jeftinije, jer mi sad imamo jeftinu struju. i te su dobile dovoljno", rekao je Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara RS.
Oči poljoprivrednika uprte su u Ministarstvo poljoprivrede. Njihove komisije su na terenu i obilaze područja gdje je suša napravila najviše štete. Lijevče polje, dijelovi Posavine i Semberija, do sad su označena kao najugroženija. Nove mjere za sljedeću godinu i značajno povećanje agrarnog budžeta biće odgovor ministarstva poljoprivrede.
Sprženi usjevi, spržene stabljike i zakržljali plodovi rezultat je to suše u RS. Proizvođači kažu da su zalijevali koliko su mogli i koliko su im uslovi dozvoljavali. Ovakav krompir nije za prodaju, a ovaj proizvođač , najvjerovatnije samo će ga zaorati.
