Poplave su obilježile mjesec mart pa je mnogo zasijanih površina ostalo pod vodom što je otežalo pripreme i realizaciju proljećne sjetve u Republici Srpskoj. Ipak, u ovogodišnjoj proljećnoj sjetvi, savjetodavna služba, očekuje da će se kukuruzom zasijati oko 130.000 hektara, uz očekivani prinos od sedam tona po hektaru.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, ukupna proizvodnja najvažnijih ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta, u jesenjoj i proljećnoj sjetvi zasnovaće se na oko 195.000 hektara, a očekivana vrijednost proizvodnje je oko 970.000.000 maraka.
Ministarstvo je, da bi pomoglo svim proizvođačima, za proljećnu sjetvu obezbjedilo regres za dizel gorivo u količini od 100 litara, odnosno, 80 KM/ha obradive površine, a ukupno će za tu namjenu da izdvoji 13,5 miliona maraka.
Više od 40.000 hektara pod pšenicom
U jesenjoj sjetvi, u 2024. godini, posijano je oko 64.000 hektara različitih ratarskih kultura, od čega je oko 42.000 hektara pod pšenicom. Očekuje se prosječan prinos od 6 tona pšenice po hektaru. Ministarstvo poljoprivrede subvencioniraće proizvodnju ovogodišnjeg roda pšenice sa 500 KM/ha, za šta će biti obezbijeđeno 9,5 miliona maraka.
Pod krmnim biljem je oko 10.000 hektara, a uljanom repicom, oko 3.000 hektara. Obim jesenje sjetve nešto je niži u odnosu na jesen 2023. godine. Najveće površine zasijane su u Semberiji, Posavini i Lijevče polju. Obim proizvodnje roda procijenjen je na oko 360.000 tona, a vrijednost proizvodnje na približno 135.000.000 KM. Proizvođači trenutno obavljaju prihranu strnih žitarica.
Kao i s pšenicom, površine pod kukuruzom ne povećavaju se posljednjih godina. Planirane površine pod sojom su oko 6.000 hektara, a posijaće se i travno-djetelinske smjese, jara zob i ječam, djetelina, jari stočni grašak, pa se u proljećnoj sjetvi očekuje vrijednost proizvodnje od oko 450.000.000 KM.
Đubriva poskupila i do 30%
Generalno gledajući, trenutna situacija za zasnivanje proljećne sjetve, nepovoljnija je u odnosu na prošlu proizvodnu godinu. Mineralna đubriva u odnosu na prošlu godinu znatno poskupila. Cijene zaštitnih sredstava, ponovo u zavisnosti od porijekla proizvođača kreću se od 120 KM do 200 KM/ha. Cijena osnovne obrade zemljišta sa sjetvom, približna je trošku iz prošle jeseni i iznosi 1.000 KM/ha.
Što se tiče mineralnih đubriva cijena je, u odnosu na prošlu godinu, viša za 25-30%, a sjemenski kukuruz zavisi od proizvođača i kreće se od 100-180 KM za pakovanje od 25.000 zrna. Za površinu od jednog hektara potrebne su 2,5 do 3 vreće. Kada se uračunaju troškovi obrade zemljišta, đubrenje, kultiviranje, cijena sjemena i zaštita dolazi se do podatka da cijena sjetve kukuruza iznosi oko 2.400 KM/ha.
Kada je riječ o industrijskom bilju cijena sjetve varira u odnosu na obim proizvodnje, plodnost zemljišta, cijene sjemena i repromaterijala, a prema procjenama, očekivani troškovi sjetve za ovu sezonu su od 1.800 KM do 2.000 KM/ha, u zavisnosti od područja i cijene sjemena.
Ministarstvo poljoprivrede, kao vid podrške poljoprivrednicima, obezbjedilo je regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 20-50% maloprodajne cijene, u cilju omasovljenja sjetve kroz veću dostupnost jeftinijeg sjemena domaćih proizvođača.
Mraz i led ojadili voćare
U povrtarskoj proizvodnji najviše površina trebalo bi da bude pod krompirom. Prema procjenama ovogodišnja proizvodnja krompira biće zasnovana na oko 7.300 ha. Raznim povrtarskim kulturama očekuje se da će biti zasijano oko 13.400 hektara. Očekivana ukupna proizvodnja je oko 390.100 tona, dok je ukupna vrijednost proizvodnje procijenjena na oko 475 miliona maraka.
Ipak, najviše problema u ovoj godini imaće voćari. Mraz koji je početkom aprila zahvatio najviše zapadni dio zemlje, po svemu sudeći, načinio je znatnu štetu tek otvorenim cvjetovima i zametnutim plodovima. Iako je još rano za tačne podatke, prema procjenama stručnih službi, najviše je stradala kruška, šljiva, trešnja i jabuka. Iako su pupoljci jabuka bili, uglavnom, u fazi pred cvjetanje, šteta je bilo jer su zabilježene temperature i od -5,7 stepeni.
Bubulj lani ubrao 80 tona jabuke: "Još se držimo, ali ne znam do kada"
U drugoj polovini aprila gradiške voćare zadesilo je jako nevrijeme u vidu grada koji je oštetio plodove u nekoliko sela, a procjenjuje se da je šteta pričinjena na oko 500 hektara, najviše jabuka i krušaka. U Republici Srpskoj je oko 3.000 hektara intenzivnih zasada voća, ali se ta površina smanjuje iz godine u godinu zbog nedostatka radne snage i elementarnih nepogoda.
(Agroklub)
