Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović istakao je da su narodne obveznice hartije od vrijednosti sa najnižim stepenom rizika, zato što ih emituju vlade, koje garantuju budžetom.
Mihajlović je napomenuo da će u procesu emisije narodnih obveznica, koju je najavila Vlada Republike Srpske, zadatak Komisije biti da isprati cijeli ovaj proces, u kojem se definišu posljednji koraci prije zvanične prezentacije građanima.
"Postupak će stvarno biti jednostavan popunjavanjem upisnica, a predviđeno je da se popunjavaju na šalterima pošte, kod berzanskih posrednika i u samim bankama. Znači široka lepeza mogućnosti kod kupovanja obveznica na potpuno transparentan i jednostavan način", pojasnio je Mihajlović za ATV.
Prema njegovim riječima, ako je garancija budžet i ako postoji prioritet isplate, onda teško da postoji hartija koja daje veći stepen sigurnosti od takve.
On je dodao da ulaganje u narodne obveznice nosi i određenu atraktivnost kamatne stope, pogotovo kada se prvi put radi ovakva emisija.
Sigurno će, kaže, tad svaka vlada biti zainteresovana da ponudi kamatu koja je veća od kamate koja se daje na štednju.
"Ako imate kamatu koja je jasno definisana, otplatni rok koji nije dugoročan, onda je ovo vrlo interesantna stvar za same građane, da prođu kroz sve ovo i da probaju da drže hartiju do konačnog dospijeća, da im se glavnica na kraju isplati u punom iznosu, a da do tad dobijaju kamatu", istakao je Mihajlović.
On je dodao da ova hartija prije svega oplemenjuje domaće tržište hartija od vrijednosti.
"Mi kao regulator smo zainteresovani za emisiju ovakvih hartija, jer su one emitovane od emitenta koji nosi najveći stepen kredibilnosti, a to je Vlada.
Obezbjeđenje hartije leži u budžetu i uz to ona nosi atraktivnu kamatnu stopu sa jasnim rokovima dospijeća i već imate trgovanje sa tim hartijama", rekao je Mihajlović.
Mihajlović je napomenuo da obveznice u ukupnom godišnjem prometu čine 60 do 70 odsto ukupnog prometa na tržištu hartija od vrijednosti Republike Srpske.
"Kada se nešto toliko prometuje onda vam to govori da su ljudi koji na sekundarnom prometu kupuju hartije najviše zainteresovani za one koji su najlikvidniji", rekao je Mihajlović.
On je napomenuo da su u ranijim obveznicama stare devizne štednje i ratne štete građani vrlo brzo shvatili šta znači obveznicu držati do dospijeća.
Građani će, dodao je on, imati sva potrebna objašnjenja o postupku kupovine obveznica, te ih je pozvao da onaj dio novca koji sad drže na računima u smislu štednje usmjere kupovini ovakve obveznice, jer je u ovom trenutku tržište hartija od vrijednost apsolutno stabilno.
"Komisija za hartije od vrijednosti stoji na raspolaganju svim građanima ako imaju bilo kakvu sumnju da im dodatno predoče o kakvoj pozitivnoj akciji se radi", zaključio je Mihajlović.
Tučić: Upis i uplata narodnih obveznica dostupni svim građanima
Direktor Centralnog registra hartija od vrijednosti Republike Srpske Dragana Tučić istakla je da će narodne obveznice biti dostupne većem broju građana jer će njihova nominalna vrijednost biti znatno niža od svih prethodno emitovanih obveznica.
Tučićeva je pojasnila da je procedura upisa i uplate osmišljena na način da se olakša i maksimalno učini dostupnom svim građanima Republike Srpske, pa će upisnice koje stvaraju mogućnost kupovine obveznice građani moći da popune na šalterima Pošta Republike Srpske.
"Obveznice su po svojoj prirodi neograničeno prenosive, to znači da vlasnik obveznica može odlučiti da tu obveznicu proda, a da ne čeka njeno konačno dospijeće", napomenula je Tučićeva.
To podrazumijeva, dodala je, da vlasnik obveznice da nalog brokerskom društvu za prodaju svoje obveznice.
"Prodaja se vrši posredstvom berze prema trenutno aktuelnim cijenama za konkretnu obveznicu, ali svaki vlasnik obveznice će odrediti koja je to njemu prihvatljiva cijena i u skladu s tim nuditi na prodaju", pojasnila je Tučićeva za ATV.
Ona je dodala da će država nastojati da u svakom trenutku postoji tražnja za tim obveznicama, kako bi se obezbijedila njihova maksimalna likvidnost.
"Neće biti ograničenja za građane koliki iznos oni mogu da upišu i uplate", dodala je Tučićeva.
Za sve građane koji budu upisani kao vlasnici obveznica, Tučićeva je navela da će Centralni registar obavljati ulogu platnog agenta kao što radi u svim slučajevima kad je emitent država.
"To znači da će Centralni registar po dospijeću svakog kupona vršiti obračun pripadajućeg iznosa kamate za svakog pojedinačnog vlasnika i taj podatak dostavljati Ministarstvu finansija radi isplate", naglasila je Tučićeva.
Еkonomista Saša Stevanović istakao je da od emitovanja narodnih obveznica očekuje pozitivne rezultate, navodeći da se ovako gradi povjerenje između države i građana.
"Ovdje vam ne treba finansijski posrednik, jer radite direktno sa državom, postajete povjerilac države. Kao povjerilac ćete se malo više interesovati za državu", rekao je Stevanović.
On je naveo da činjenica da se Vlada, odnosno Ministarstvo finansija uključilo u ovu aktivnost, ukazuje da se traži novi izvor finansiranja, koji će se kombinovati sa finansijskim opismenjavanjem populacije.
Istakao je da se građanima ovim daje mogućnost da imaju alternativu štednji, a daće im se i mogućnost da direktno investiraju.
On je naglasio da će se sve više država uključivati u neke privredne tokove putem garancija, emitovanja dugova.
"Kad pogledate prethodnih deset godina, dug Republike Srpske je porastao za 1,5 milijardi KM, a štednja građana za 2,5 milijardi KM. Znači da postoji mogućnost da se dio građana uključi u investiranje u svoju Republiku", rekao je Stevanović.
On je napomenuo da građani čuvaju novac u bankama, koje investiraju u obveznice Republike Srpske.
"Očekujem da će rezultati biti izuzetno pozitivni, jer taj novac ne može da se izgubi. Ukupni javni prihodi budžeta su sedam, osam milijardi KM, a iznos koji će biti emitovan je beznačajan za budžet", naglasio je Stevanović.
Rudić: Narodne obveznice primarno namijenjene građanima
Narodne obveznice, koje će emitovati Vlada, primarno su namijenjene građanima Republike Srpske, nisu vezane ni za jedan konkretan projekat, rekla je pomoćnik ministra finansija Snježana Rudić i dodala da je riječ o opštoj obveznici.
Rudićeva je navela da su ove obveznice najjednostavniji finansijski dokument na tržištu hartija od vrijednosti i veoma liče na bankarsku štednju u smislu da svojim ulagačima donose neku fiksnu kamatu.
"Ali, za razliku od štednje gdje do kraja oročenja morate čekati svoju kamatu, obveznica nudi mogućnost da je prije oročenja prodate na sekundarnom tržištu ukoliko vam je novac potreban ili imate bolju investicionu mogućnost. Kamatnu stopu u tom slučaju dobijate za vrijeme koje ste imali obveznicu u svom vlasništvu", pojasnila je Rudićeva.
Što se tiče ročnosti, Rudćeva je rekla da će ona biti kraća, od jedne godine pa do pet godina.
Prema njenim riječima, prihodi od tih obveznica uplaćuju se u budžet, a sama Republika Srpska ih koristi u skladu sa namjenama koje su budžetom odobrene.
"To istovremeno znači da je i glavnica i kamata garantovana svim prihodima iz budžeta, bilo da su oni po osnovu direktnih ili indirektnih poreza i da je u skladu sa zakonskim okvirom isplata ovih obveznica prioritet najvišeg reda", rekla je Rudićeva za ATV.
Da bi obveznicu nazvali narodnom, dodala je ona, bilo je potrebno učiniti je pristupačnom građanima, a to se postiglo time što su u proces uveli Pošte, koje su se nametnule kao logično rješenje.
"To je jedina institucija koja ima široku mrežu svojih filijala i pristupačna je u svim opštinama i gradovima. S druge strane, Pošte već imaju iskustvo rada na finansijskom tržištu u saradnji sa određenim brokersko-dilerskim društvima i što je najvažnije imaju platni promet", naglasila je Rudićeva.
To znači, dodala je, da građani koji izvrše upis obveznice u Pošti plaćanje mogu obaviti ili na poštanskom šalteru ili bilo kojim drugim medijem koji je prisutan u platnom prometu.
"Duboko sam uvjerena da su naši građani i te kako finansijski pismeni u smislu finansijske matematike, da lako znaju izračunati prinose, odnosno kamate u ovom slučaju i uporediti ih sa prinosima i kamatama koje mogu ostvariti na neke druge investicije", rekla je Rudićeva.
Ona je napomenula da je Republika Srpska kod određivanja kamata izvukla neke pouke iz drugih zemalja koje su ovakve ili slične obveznice ponudili svojim građanima.
"Sasvim smo sigurni da će kamatna stopa biti veća od kamatne stope koje nude banke za određenu ročnost za štedne uloge. Onog trenutka kada utvrdimo koja je ročnost same obveznice znaćemo i konkretnu kamatnu stopu", napomenula je Rudićeva.
Republika Srpska kao emitent radi protokola mora donijeti adekvatne odluke o osnovnim elementima obveznice, kaže Rudićeva i dodaje da one treba da se objave javno, da stupe na snagu i nakon toga sam postupak upisa može da počne.
Kod donošenja tih odluka, napomenula je, Vlada kao izvršna vlast mora se držati generalnog okvira koji je utvrdila Narodna skupština, a taj okvir se odnosi na ukupan dug koji može da nastane u 2025. godini.
U nastavku pogledajte emisiju ATV-a Priča se u kojoj se pričalo o narodnim obveznicama:
