Njemačka se suočava s ozbiljnom prijetnjom od privrednog opadanja, a jedan od najuznemirujućih pokazatelja je to što svaka treća firma u zemlji nema namjeru ulagati u proširenje svojih pogona.
Prema upozorenju poslovnih udruženja, kombinacija visokih troškova energije, rada, poreza i složenih propisa usporava privredni rast, dok mnoge velike kompanije sele svoje proizvodne pogone u druge zemlje.
Prema riječima Dirka Jandure, predsjednika Udruge za veleprodaju i vanjsku trgovinu, kada velike tvrtke odlaze, negativni utjecaj na manja poduzeća i dobavljače je neizbježan, a cijeli njemački gospodarski prostor time gubi svoju snagu.
“Seljenje pogona u inostranstvo već je počelo. A kada velike firme sele pogone, onda i male i dobavljači trpe štetu ili zatvaraju svoja vrata. To je proglašenje bankrota njemačkog privrednog prostora”, rekao je Jandure za "Rojters".
Veliki problem
Ovaj trend seljenja pogona nije samo problem za velike industrijske sektore poput hemijske i metaloprerađivačke industrije, već i za manje prerađivačke firme koje se oslanjaju na pristupačne energetske resurse. Prema Janduri, “troškovi su jednostavno previsoki”, što obeshrabruje investitore.
Upozorenja dolaze i od predsjednika Udruženja porodičnih firmi, Mari-Kristin Osterman, koja smatra da bi bez promjena u privrednoj politici nakon izbora moglo doći do još većeg odlaska firmi u inostranstvo.
Njemačka industrija trenutno se nalazi u ozbiljnoj krizi, što potvrđuje i Peter Adrian, predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHT), ističući da su firme bile suočene s prekomjernim opterećenjima i državnim intervencijama, što je dovelo do opadanja povjerenja u domaći privredni okvir.
Pandemija je prošla, ali ulaganja u njemački sektor još uvijek stagniraju i nalaze se šest odsto ispod nivoa prije korona virusa. Anketama provedenim među poslovnim liderima potvrđuje se zabrinutost, jer trećina kompanija planira smanjiti ulaganja, što znači da Njemačka možda neće vidjeti privredni rast u 2025. godini.
Neophodne su promjene
Kako bi se okrenuo negativni trend, neophodna je ozbiljna promjena ekonomske politike, smatraju stručnjaci. Posebno se naglašava potreba za jačom infrastrukturom, kako digitalnom, tako i fizičkom.
Ralf Vintergerst, predsjednik IT udruženja Bitkom, upozorava na nedostatak digitalne infrastrukture i potrebu za ulaganjima u računalne centre, dok Jandura ukazuje na loše stanje saobraćajne infrastrukture, posebno puteva i mostova, koji su već sada u lošem stanju, prenosi "SЕЕbiz".
Ukoliko Njemačka ne preduzme hitne mjere za poboljšanje uslova za firme i infrastrukturu, privredni oporavak mogao bi biti daleki san, piše "Dnevno.hr".
